BANJALUKA, SARAJEVO – Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.
Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.
Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne novine ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.
Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.
“Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora”, kaže Gavran.
On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.
“Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu”, objašnjava on.
Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.
Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.
“Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode”, navodi Gavran.
Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.
“Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni”, tvrdi on. Nezavisne novine