BANJALUKA – Imamo vode na pretek, a godišnje plaćamo 120 miliona maraka da bi je uvezli iz drugih zemalja. Pošto je ima, trebalo bi da se i izvozi. To se radi, ali samo u vrijednosti 27 miliona maraka na godišnjem nivou. Police u trgovinama prepune su uvozne vode, najviše iz Srbije i Hrvatske.
“Na neki način se može malo nazvati apsurdom da BiH uvozi velike količine vode, iako smo zemlja koja obiluje velikim brojem izvora dobre i kvalitetne vode i smatramo da premalo ovo prirodno bogatstvo koristimo u smislu izvoza”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO.
Postoji u ovoj priči i nešto što se zove konkurentnost na tržištu. BiH nema proizvođače pitke vode koji mogu da pariraju onima u inostranstvu, a na sve to ne može da izveze onoliko pitke vode koliko je potrebno trgovačkim lancima. Pokretanje takvog biznisa je skup posao, kažu ekonomisti. Za uspjeh stranaca na našim prostorima, smatraju, najzaslužniji je marketing.
“Proizvođači vode iz okruženja ulažu ogromna sredstva u marketing. Jer ako imate vodu imate jedan proizvod koji imaju svi, bez boje, ukusu, mirisa, stvar je samo ambalaže i prepoznatljivosti tog proizvoda. Tako da je ključ cijele te priče u marketingu, gdje se voda vezuje za određena lica, aktivnosti, brend, tradiciju, itd”, kaže Rade Šegrt, urednik portala SWOT.
Dobar marketing prodaje bilo koju robu. Čini se da su marketinški stručnjaci odradili odličan posao sa pitkom vodom iz inostranstva jer se odlično prodaje.
Po količini pitke vode po glavi stanovnika BiH je sedma u Evropi, a prva u regionu. ATV