BANJALUKA, Centralna banka BiH ove godine je stoodstotno povećala iznos zlata u svom portfoliju, te raspolaže sa 64.000 unci zlata, čija vrijednost iznosi 110.230.400 američkih dolara.
– Centralna banka BiH je tokom ove godine povećala iznos zlata u svom portfoliju za 32.000 unci, te sada raspolaže sa 64.000 unci zlata, čija se tržišna vrijednost stalno mijenja. Tržišna cijena zlata je 18. novembra iznosila 1.722,35 dolara po unci, a vrijednost zlata u portfoliju CB BiH 110.230.400 američkih dolara – naveli su u Centralnoj banci.
S obzirom na to da su centralne banke širom svijeta tokom posljednjih mjeseci kupile rekordne količine zlata u posljednjih 40 godina, te će, prema određenim procjenama, do kraja godine kupiti još 340 tona ovog plemenitog metala, u CB BiH su istakli da eventualna odluka o kupovini, odnosno prodaji zlata u idućem periodu zavisi od tržišnih kretanja i stavova Investicijskog komiteta i Upravnog savjeta ove institucije.
Prema tajnom istraživanju Svjetskog savjeta za zlato, samo u trećem tromjesečju ove godine centralne banke su kupile 148,4 tona zlata, a do kraja godine ova količina bi mogla da se uveća na 450 tona.
Svjetska tražnja zlata je u trećem tromjesečju, kako navodi agencija Blumberg, porasla za šest procenata na godišnjem nivou.
Investitori su za tri mjeseca kupili 1.093 tone plemenitog metala za 57,7 milijardi dolara, a najaktivnija kupovina zabilježena je u Evropi, gdje je kupljena 468,1 tona ovog plemenitog metala.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić je istakao da je nivo zlata od 64.000 unci u portfoliju Centralne banke i dalje relativno skroman iznos.
– Zlato je praktično nekamatonosna aktiva, u smislu da za razliku od depozita ili hartija od vrijednosti nema ugovorenih plaćanja i redovnog prinosa na ta ulaganja. Investitori obično ulažu u zlato, zato što smatraju da je ono sigurnije u odnosu na druge instrumente, a eventualni efekat se može ostvariti ukoliko dođe do rasta tržišne vrijednosti zlata – istakao je Božić.
On je dodao da su velike centralne banke prepoznale sigurnost ulaganja dijela svojih deviznih rezervi u zlato, te da su njihovi razlozi motivisani sigurnošću ulaganja.
– Centralna banka BiH je relativno mala, tako da je i udio deviznih rezervi koje imamo u zlatu vrlo nizak. Prilikom donošenja odluka o tome kako ulagati devizne rezerve vodimo računa prije svega o sigurnosti ulaganja – istakao je Božić.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić takođe dodaje da je povećanje rezervi zlata realno s obzirom na trenutne nestabilne prilike na svjetskom tržištu, jer čim dođe do nestabilnosti na tržištu, cijena zlata raste.
Zlato važi za “zaštitnu aktivu”, čija tražnja raste u uslovima nestabilnosti finansijskih tržišta. Rezerve zlata u centralnim bankama učestvuju sa oko 17 procenata u ukupnim količinama plemenitog metala u prometu.
Tražnja zlata
Tražnja zlata je među evropskim investitorima porasla za 33 procenata. Indija je kupila 78 tona, a Kina 62,2 tone. Rast kupovine u trećem tromjesečju rezultat je pada cijena u septembru ove godine. Za mjesec cijena zlata na berzama je opala skoro 20 procenata, na 1.550 dolara za finu uncu, odnosno 31,1 gram. Investitori su prodavali plemenite metale kako bi pokrili gubitke ostvarene na drugim finansijskim tržištima. Glas Srpske
