BANJALUKA, Kompanije iz BiH su prošle godine u inostranstvu investirale 36 miliona dolara, po čemu smo jedna od vodećih zemalja u regionu, podaci su Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD).
U izvještaju o investicijama u svijetu za 2013. godinu, BiH je po visini lanjskih direktnih investicija u inostranstvu smještena na 94. mjesto od ukupno 190 rangiranih zemalja.
Posmatrajući zemlje iz jugoistočne Evrope, ispred BiH je samo Srbija sa prošlogodišnjim ulaganjem van zemlje u iznosu od 54 miliona dolara (85. mjesto na globalnoj listi).
Iza nas su Crna Gora sa ino-ulaganjem od 27 miliona dolara (96. u svijetu), Albanija sa 23 miliona (98) i samoproglašena država Kosovo sa 20 miliona (99). Makedonija i Hrvatska istovremeno čak bilježe povlačenje investicija u svoju zemlju u iznosu od osam, odnosno 99 miliona dolara pa su smještene na izrazito nisku 167, odnosno 182. poziciju.
Dosta drugačija slika se dobije kada se posmatraju ukupne bruto investicije država u inostranstvu u periodu od 1990. do 2012. godine. Naime, bh. kompanije su u tom razdoblju van zemlje uložile 286 miliona dolara, po čemu se BiH nalazi na 117. mjestu u svijetu.
Kako prenosi sajt Makroekonomija.org, od zemalja našeg regiona ubjedljivo najviše stranih investicija imale su Hrvatska (4,5 milijardi dolara), koju slijede Srbija (2,2 milijarde) i Crna Gora (414 miliona).
Manje ukupnih ino-ulaganja od BiH među evropskim zemljama zabilježile su samo Albanija sa 206 miliona dolara, samoproglašena država Kosovo 155 miliona, Moldavija 108 miliona i Makedonija sa 105 miliona dolara.
Domaći ekonomisti kažu da bh. privreda nema kapaciteta za velike investicije u inostranstvu. Ističu da BiH, za razliku od drugih zemalja u okruženju, nema jake domaće banke i tržne centre preko kojih će širiti poslove i oplođavati strana ulaganja.
“Prošlogodišnje investicije od 36 miliona dolara nisu ništa posebno. Bilo bi zanimljivo vidjeti koja je struktura tih ulaganja, odnosno da li su u finansijskom ili realnom sektoru. Ako su u finansijskom sektoru, to mogu biti neka manja ulaganja banaka i investicionih fondova, a u realnom osnivački kapital u formiranje firmi, poput ‘Energoinvesta’ na arapskom tržištu i ‘Bosnalijeka’ u Rusiji”, kaže Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
On ističe da je BiH poslije rata uništila većinu velikih privrednih sistema, poput UNIS-a, “Šipada” i “Čajavca”, zbog čega se više i ne mogu očekivati značajni inostrani projekti.
“Javna preduzeća ne vrše ulogu u svojoj zemlji, a kamoli da investiraju vani, dok se od malih i srednjih preduzeća ne mogu očekivati veliki rezultati koji bi pogurali bh. ekonomiju”, smatra Kešetović. Nezavisne novine
