SARAJEVO, Iako je budžetska podrška poljoprivredi povećavana posljednjih godina, direktni podsticaji ovoj djelatnosti u BiH su neuporedivo manji nego u zemljama okruženja.
“U BiH se, uzimajući u obzir entitete, kantone i opštine, za poljoprivredu izdvaja između 160 miliona i 170 miliona KM, što je višestruko manje nego u zemljama okruženja, a da o Evropskoj uniji i ne govorimo. To nas čini autsajderima u regiji budući da smo rekorderi po uvozu hrane i najlošiji po stepenu zadovoljavanja potreba vlastitom proizvodnjom, svega 12 do 15 posto”, kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Regionalni lider u podršci poljoprivredi je Hrvatska, koja je lani izdvojila 1,2 milijarde KM, ali će u ovoj godini izdvajanja biti za 400 miliona KM manja i iznosiće između 750 miliona i 800 miliona KM.
“Hrvatska ide u ozbiljno kresanje poticaja koji su posljednjih godina bili veći nego u nekim zemljama EU. Osim toga, dovedena je u pitanje opravdanost ovako velikih izdvajanja budući da poljoprivredna proizvodnja nije povećana u odnosu na 1995. godinu”, ističe Jeleč.
Napominje da bi se BiH mogla ugledati na Makedoniju, koja je po površini manja od Federacije BiH, ali će u ovoj godini za podsticaje izdvojiti oko 200 miliona KM.
Srbijanski podsticaji iznose oko 400 miliona KM, ali iako dvostruko manji nego hrvatski obezbjeđuju ovoj zemlji lidersku poziciju i trgovinski suficit sa susjedima zbog razvijene poljoprivrede, naročito ratarstva. Procijenjena vrijednost prošlogodišnje poljoprivredne proizvodnje u Srbiji je oko 7,6 milijardi KM, a izvozni suficit mjeri se stotinama miliona KM.
Crna Gora, koja 80 posto potreba za hranom zadovoljava vlastitom proizvodnjom, daje podsticaje u vrijednosti oko 80 miliona KM, jednako koliko Republika Srpska iz svog budžeta.
No, osim direktnih podsticaja, upozorava Igor Gavran, eskpert Spoljnotrgovinske komore BiH, treba imati u vidu druge vidove podrške koji nisu jasno evidentirani, kao što su netarifne barijere kakve Hrvatska i Srbija primjenjuju prema BiH, poreske olakšice, ulaganja u javnu infrastrukturu, dominaciju domaćih trgovačkih lanaca koji preferiraju domaće proizvode itd.
Takođe, na raspolaganju našim susjedima su IPA fondovi, iz kojih će samo Hrvatskoj iz budžeta EU biti dodijeljeno najmanje 1,6 milijardi KM godišnje.
“Sredstva koja su vlade u BiH u prethodnom periodu dodijelile poljoprivrednicima, čak i da su bila idealno raspodijeljena s maksimalnim mogućim učinkom, apsolutno su nedovoljna i za očuvanje postojećeg stanja, a o unapređenju konkurentnosti je iluzorno i govoriti. Ukoliko ubuduće ne bude izdvajano neuporedivo više sredstava i ona ne budu plasirana na najbolji način, aktuelni težak položaj poljoprivrednika ne može se poboljšati, a njihova konkurentnost će se dalje umanjivati”, naglašava Gavran.
Ocjenjuje da je olakšavajuća okolnost u svemu što su ukupni uslovi poslovanja u BiH veoma loši, pa se i bez posebnih dodatnih sredstava samim uređenjem tržišta, zaštitom od prekomjernog uvoza, uklanjanjem netarifnih barijera recipročnim zaštitinim mjerama, kao i pritiskom na komercijalne banke za snižavanje kamata možemo izboriti za povoljniji položaj naše poljoprivrede.
Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, kaže kako FBiH bilježi napredak u budžetskoj podršci poljoprivredi s 55 miliona planiranih u ovoj godini, ali da bi unaprijedila konkuretnost potrebno je ići mnogo bržim tempom.
“Trend u regiji je da zemlje koje snažno izdvajaju za poljoprivredu nastavljaju davati značajna sredstva, a one koji dosad nisu, kao Makedonija, krenule su snažnije od nas”, konstatuje Selak.
Dodaje da je za povećanje konkurentnosti potrebno uložiti u tehnološka unapređenja, organizaciju institucija, a sve to mora da prati odgovarajuća legislativa.
“Mi smo uvijek pod pritiskom da održimo postojeće proizvodnje, a malo nam ostaje za ulaganja u nove proizvodnje i za ruralni razvoj, koji smo počeli podržavati”, ističe Selak i dodaje kako bi budžetska izdvajanja od šest posto, a koja predviđa i strategija razvoja poljoprivrede FBiH, mogla obezbijediti brži razvoj.
Nagovještaj promjena
Poboljšanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni našeg agroindustrijskog sektora u 2009. godini najbolji je dokaz kako imamo i sposobnost i kvalitet za osvajanje domaćeg i stranih tržišta, samo je potrebno da to institucije vlasti podrže mnogo više i bolje nego do sada.
“Možda bi nagovještaj pozitivnih promjena u njihovom odnosu prema ovom sektoru mogla biti realizacija mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH, koje su u proceduri usvajanja”, kaže Gavran. Nezavisne novine
BiH regionalni autsajder
