SARAJEVO, Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske, najavio je da će gradnja Pelješkog mosta početi krajem ove ili početkom iduće godine, međutim Bosna i Hercegovina barem za sada neće dati saglasnost koja je neophodna za taj projekat.
“BiH neće ometati Hrvatsku da povezuje svoju obalu i nemamo ništa protiv gradnje mosta prema svjetskim uzusima. To podrazumijeva da BiH kao zemlja koja izlazi na more ima pristup međunarodnim vodama, a to znači da Hrvatska mora izgraditi most najmanje sa 60 metara plovne visine i s glavnim lukom od 500 metara kako bi prekookeanski brodovi mogli ploviti ispod njega”, rekao je Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i vještak saobraćajne struke.
On kaže da je zvaničan stav BiH iznesen na svim forumima i prezentacijama tog projekta jasan i precizan, a to je da nema gradnje Pelješkog mosta koji će onemogućiti BiH da kroz neumski i korčulanski kanal ima pristup međunarodnim vodama i otvorenom moru.
“Prema konvencijama, susjedna država ukoliko ima razuđenu obalu kao što je Hrvatska nema pravo praviti nikakve prepreke zemlji koja ima uvučenu duboku obalu kao BiH. Hrvatska ide na varijantu mosta od 35 metara plovne visine i nekih 180 metara raspona luka, a tu ne mogu da prođu ni malo veće brodice”, rekao je Kovačević, dodajući da gradnja mosta koji odgovara BiH košta najmanje 300 miliona evra.
Da Hrvatska ne namjerava graditi most koji bi odgovarao BiH, djelimično je potvrdio i ministar Dončić, koji je rekao da će Pelješki most koštati oko 200 miliona evra.
Hrvatski ministar potvrdio je juče da je u Hrvatsku stigla studija izvodljivosti Evropske komisije te da će u ponedjeljak u “Hrvatskim autocestama” biti održana prezentacija ovog projekta.
“Završena je studija predizvodljivosti, studija izvodljivosti te studija uticanja na okolinu. Prvi konkursi raspisaće se u ranu jesen”, rekao je Dončić, dodajući da gradnju očekuje krajem ili početkom iduće godine.
Kada je u pitanju finansiranje ovog mosta, Hrvatska očekuje da to bude iz evropskih fondova barem u iznosu od 50 odsto, mada bi, kako je rekao ministar Dončić, bilo dobro da se taj postotak popne na 80 odsto.
Ovim mostom povezao bi se Dubrovnik s ostatkom Hrvatske, što je želja svih vlasti u Hrvatskoj od rata naovamo. Njegova gradnja bila je započeta 2007. godine, ali je na kraju prekinuta zbog visokih troškova koje Hrvatska nije mogla obezbijediti.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i prije stupanja na ovu dužnost najavila je da će se snažno zalagati da se most gradi sredstvima iz evropske kase.
“Nužno je prometno spojiti hrvatski jug s ostatkom zemlje. Ljeti su ispred Neuma velike kolone s obje strane granice i ne smijemo dopustiti da Hrvatska nije teritorijalno povezana”, upozoravala je Grabar-Kitarovićeva, koja je, podsjetimo, tokom predizborne kampanje i obišla lokaciju na kojoj most treba da bude građen.
“Ne znam da li će zaista krenuti u izgradnju mosta, jer dosad smo imali u nekoliko navrata najavu da od te godine počinje izgradnja mosta, pa nije počela, ali ono što je bitno naglasiti je jedan sasvim jasan i utemeljen stav naše strane od kojeg mi nećemo odustati; da Hrvatska, naravno, ima pravo spojiti vlastiti teritorij i niko joj ne može kazati na kakav će način to uraditi – da li mostom, tunelom ili na neki treći način – u isto vrijeme ne smije ugroziti pravo Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu na more”, rekao je nedavno Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
On je podvukao da Bosna i Hercegovina mora imati koridor koji mora biti dovoljno širok.
“Tehnički uslovi koji se odnose na izgradnju samog mosta, njegova visina, raspon stubova, moraju dopustiti kad-tad u budućnosti izgradnju luke na Kleku, pored Neuma, o kojoj će Bosna i Hercegovina odlučivati. Hrvatska ne smije zatvoriti pristup takvoj nekoj budućoj luci nekim tehničkim elementima mosta koji to ne bi dopustili”, naglasio je Izetbegović. Nezavisne novine