BANJA LUKA – BiH će od jeseni pod posebni monitoring Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – Moneyvala zato što je za proteklih pet godina samo prema jednom licu primijenila finansijske sankcije i uvrstila ga na restriktivnu listu u skladu sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, otkriva CAPITAL.
Jedan od članova Udarne grupe za borbu protiv terorizma i opasnosti od terorizma kaže da najveću odgovornost za to snose Državna agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH.
„Savjet ministara BiH je u decembru 2018. godine donio Odluku o uvrštavanju fizičkog lica na listu označenih lica prema kojima će se primjenjivati restriktivne mjere. U skladu sa tom odlukom na listu označenih lica uvršten je samo Mirsad Kandić koji je 2017. godine uhapšen u BiH, a potom izručen SAD, gdje je nedavno osuđen na doživotni zatvor zbog pomaganja u regrutovanju za ISIL“, objašnjava naš sagovornik.
On podsjeća da je BiH tek u maju 2020. godine uklonjena sa „Liste zemalja sa visokim rizikom zbog strateških nedostataka u njihovom režimu u vezi sa pranjem novca i sprečavanjem finansiranja terorizma“ i dodaje da stavljanje pod posebni monitoring koji sasvim izvjesno čeka BiH predstavlja samo korak od vraćanja na „sivu listu“.
Naš sagovornik podsjeća i da će tim Moneyval evaluatora posjetiti BiH u periodu od 29. oktobra do 13. novembra 2023. godine i da će pet dana provesti u Republici Srpskoj.
„Evaluatori Moneyvala dolaze da daju ocjenu usklađenosti sistema prevencije i borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Kako stvari stoje, ozbiljan problem prilikom evaluacije biće to što nisu adekvatno primijenjene finansijske sankcije u skladu sa Odlukom o provođenju restriktivnih mjera određenih Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.
Strani ratnici
Prema njegovim riječima, BiH imala više od 300 stranih ratnika u Siriji od kojih se jedan dio vratio u BiH i većinom su presuđeni, jedan dio čeka deportaciju, dok su za trećima raspisane crvene i plave potjernice.
„Prema svima njima se trebalo postupati u skladu sa navedenom odlukom o provođenju Rezolucije SB UN i morali su da budu uvršteni na restriktivnu listu. To znači da bi sve njihove finansijske transakcije bile pod posebnom lupom. Pojednostavljeno, kada bi došli u banku da otvore račun ili obave bilo kakvu transakciju čim bi bilo ukucano njihovo ime i matični broj, bankarskom službeniku bi odmah blinkalo i znao bi da se radi o licu sa restriktivne liste“, objašnjava naš izvor.
On dodaje da to ne znači da bi tom licu po automatizmu bile zabranjene sve transakcije, već samo da bi bile pod posebnom lupom i podložne provjeri.
„Pored toga što ta lica nisu stavljena na restriktivnu listu, problem može da bude i to što žene stranih ratnika koje su bile u Siriji i Iraku nisu krivično procesuirane niti su primjenjene rezolucije SB UN. Zbog svega toga, BiH će najvjerovatnije dobiti negativno mišljenje Moneyvala i sačiniće se akcioni plan za otklanjanje i odrediti period u kojem će BiH biti pod posebnim monitoringom, što je na samo korak od sive liste“, objašnjava naš sagovornik.
Hrvatska pod monitoringom
Kada je riječ o zemljama regiona, naš izvor kaže da je Srbija otišla najdalje po pitanju ispunjavanja direktiva Moneyvala, jer već ispunjava 6. direktivu, a susjedne zemlje tek petu.
„Hrvatska je prije nekoliko mjeseci pala na evaluaciji i stavljena je pod posebni monitoring koji vjerovatno čeka i BiH. Sjeverna Makedonija se izvukla u posljednji čas i nije dobila negativnu ocjenu, a Crna Gora čeka ocjenu evaluatora“, kaže naš izvor.
Prema propisanoj proceduri, nastavlja on, policijske agencije i OBA dostavljaju Ministarstvu bezbjednosti BiH prijedlog za pokretanje procedure za listiranje, odnosno za stavljanje lica na Konsolidovani popis.
Potom Ministarstvo bezbjednosti uz pribavljeno mišljenje Udarne grupe za borbu protiv terorizma i Tužilaštva BiH, prijedlog za donošenje Odluke o uvrštavanju fizičkog lica, pravnog lica ili drugog subjekta na listu označenih lica prema kojima će se primjenjivati restriktivne sankcije upućuje Savjetu ministara koji na kraju uz saglasnost Predsjedništva BiH donosi odluku.
„Evaluatori Moneyvala u BiH dolaze krajem oktobra, tako da praktično ima još vremena da se lica listiraju, odnosno stave na Konsolidovani popis, ali s obzirom na to kako funkcioniše sve u BiH, sve su prilike da to neće biti urađeno“, zaključuje naš sagovornik.
Stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala ostavilo bi ozbiljne posljedice po finansijski sistem. Bilo bi otežano provođenje finansijskih transakcija, jer su banke u EU obavezne provoditi posebne procedure kada je u pitanju novac upućen u BiH i iz BiH, što znači da bi izvozne kompanije trpile i nailazile na poteškoće povezane sa naplatom.
CAPITAL: D. Momić
