BANJALUKA/SARAJEVO – Zabavljeni dnevnom politikom i prepucavanjima, vlasti u Bosni u Hercegovini potpuno su gurnuli u zapećak malobrojne kulturno istorijske spomenike koji su svoje mjesto našli na UNESCO-voj listi, ali ne i u našim planovima da iskoristimo njihove potencijale.
Na ovoj listi, na koju se svi u svijetu guraju da uđu i upišu svoja dobra, BiH je do sada upisala samo manji broj spomenika, poput područja Starog mosta starog grada Mostara, mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i stećke – srednjevjekovne nadgrobne spomenike na 20 lokaliteta, uz još osam u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Prema riječima sagovornika CAPITAL-a, BiH je veoma bogata brojnim kulturno – istorijskim spomenicima koji zaslužuju mjesto na toj listi, ali se vlasti oko njih uopšte ne trude.
To se, prije svega, odnosi na okolnu infrastrukturu i nedostatak dodatnih turističkih sadržaja koji bi pomogli da se ovi potencijali maksimalno iskoriste.
Ko zaslužuje mjesto na listi
U udruženju za edukaciju, razvoj, promociju umjetnosti i očuvanje kulturne baštine „ARTIS“ iz Sarajeva smatraju da bi nadležni trebalo da ulože više i povećaju broj dobara na listi UNESCO jer je, BiH zemlja bogata nematerijalnom i materijalnom kulturnom baštinom.
„Zbog našeg političkog uređenja i sporog državnog sistema danas je naša baština svedena na malobrojne spomenike, što je zaista loša slika BiH u svijetu. Strogi kriterijumi koji se traže prilikom uvrštavanja, takođe usporavaju proces. Lokalne vlasti bi trebalo da budu proaktivne u vezi ispunjavanja uslova i da zajedno sa višim nivoima vlasti pokušaju ispuniti tražene uslove“, naveo je za CAPITAL predsjednik ovog udruženja Namir Čomaga.
Ističe da u BiH sigurno ima još dobara, spomenika, baštine koji trebaju biti uvršteni na UNESCO listu.
„Samo ako se uzme primjer Sarajeva, ima nekoliko kandidata za uvrštavanje na listu. Sjetimo se sarajevske Hagade, Baščaršije, Jevrejsko groblja i sličnog“, precizirao je Čomaga.
Kada su u pitanju lokacije koje se trenutno nalaze na listi UNESCO-a Čomaga kaže da je Stari most u Mostaru u prilično dobrom stanju i to zahvaljujući obnovi koja je urađena prije 20 godina.
„Što se tiče mosta Mehmed-paše Sokolovića na njemu je urađena restauracija od strane TIKA-e prije par godina. Nažalost, prateća infrastruktura i sadržaji koji bi trebalo da prati ovakve monumentalne spomenike nisu na nivou i na tim stvarima moramo u budućnosti raditi“, zaključio je on.
Most Mehmed-paše „srce“ Višegrada
Iako malobrojne, UNESCO-ve lokacije predstavljaju pravi mamci za turiste koji posjetama pune budžete lokalnih zajednica u kojima se nalaze, to ne prepoznaju svi koji bi trebali.
Jedna od takvih lokacija je i Višegrad u kojem se nalazi most Mehmed-paše Sokolovića, čiji ga građani smatraju srcem ove lokalne zajednice.
Ipak, misle da most kao takav nije dovoljan da se iskoristi njegov puni potencijal i da privuku turiste na duže vrijeme nego što je jednodnevni izlet.
Smatraju da bi bilo dobro da se „Andrićgrad“, udaljen nekoliko stotina metara uz most, dodaju i drugi sadržaji koji bi ih zadržali u ovom gradu.
Kao primjer navode kuću u kojoj je djetinjstvo proveo nobelovac Ivo Andrić, te da bi se moglo urediti i kupalište na predivnoj Drini.
Da je Višegrad uglavnom tranzitna destinacija priznaju i nadležni, ali kaži i da je uvrštavanje na UNESCO-vu listu donijelo pozitivne efekte jer su strani operateri ozbiljnije počeli da organizuju dolaske stranih grupa turista u ovu lokalnu zajednicu.
„Mi smo uglavnom još uvijek tranzitna destinacija, ali imamo ambicije da povećamo broj noćenja. Lani smo imali 50.000 noćenja i cilj je da se taj broj poveća“, naveo je za CAPITAL v.d. direktor Turističke organizacije Višegrad Branislav Andrić.
Kaže da je Višegradska ćuprija nezaobilazna tačka za posjete turista u ovoj lokalnoj zajednici.
„Most je simbol Višegrada i svim posjetiocima prva asocijacija na Višegrad, tako da je to jedan od glavnih razloga za dolazak turista. Posebno su interesantne azijske grupe iz Japana, Kine te Koreje koje imaju tematske obilaske po državama na Balkanu i obilaze destinacije na kojima se nalaze spomenici na listi UNESCO-a“, precizirao je Andrić
Ističe da je dosta urađeno i na očuvanju mosta koji je simbol, ali i resurs Višegrada.
„Prije šest ili sedam godina sanirani su stubovi, rekonstruisan je pločnik i urađeni još neki estetski zahvati kako bi se mostu vratio originalni izgled. To je bio ozbiljan projekat iza kojeg je stala Vlada Turske odnosno njihova agencija za razvoj TIKA koja u mnogim mjestima u BiH obnavljala spomenike iz perioda Otomanskog carstva“, objasnio je on i dodao da pored toga opština ima plan upravljanja mostom.
Opštinske uprave uglavnom ćute
Za dodatne informacije smo kontaktirali i opštinu Višegrad, ali odgovore na pitanja redakcija CAPITAL-a nije dobila do objave ovog teksta.
Slična slika bi se vjerovatno mogla preslikati i na Mostar. I za tu lokalnu zajednicu Stari most je simbol grada, koji je sigurno nezaobilazna tačka za turiste. Da ne manjka posjete ovom gradu pokazuje i zvanična statistika. Prema zvaničnim podacima Grada Mostra lani je evidentirano oko 400.000 posjeta turista.
Iako gosti uživaju u ambijentu ovog dijela Mostara, upućeni tvrde da se neki problemi ipak ne mogu mimoići. Uglavnom se to odnosi na slabu saobraćajnu infrastrukturu, manjak parking mjesta na ulasku u Stari grad te probleme sa odlaganjem smeća.
Pokušali smo saznati od lokalnih vlasti u Mostaru kako su odgovorili na ove probleme u kakvom je stanju most te da li ima problema kada je u pitanju stari most. Tu smo se sreli sa prebacivanjem odgovornosti sa jedne strane na drugu.
Savjetnik gradonačelnika grada Mostara Marin Čuljak je rekao da odgovore na ta pitanja trebamo zatražiti od Agencije Stari grad Mostar.
„Oni su zaduženi za sve sto ima veze sa mostom i područjem Starog grada“, rekao je Čuljak u kratkom telefonskom razgovoru za CAPITAL.
Direktor Agencije Miralem Fajić je u toku izrada regulacionog plana istorijskog urbanog krajolika Mostara kao nacionalnog spomenika.
„Sva situacija povodom bilo kakvih pitanja i informacija vezanih za tu temu će biti jasna kada se pripremi taj plan“, rekao je on za CAPITAL i dodao da sve što se odnosi na komunalne probleme nije njegova nadležnost.
Lista se može produžiti
U Zavodu za zaštitu spomenika na listi UNESCO-a, pri Ministarstvu kulture i sporta FBiH kažu da osim dobara koja su već na listi UNESCO-a, BiH ima i takozvanu tentativnu listu.
U pitanju je lista dobara koje zemlja može nominovati u narednom periodu, odnosno predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra pogodnim za upis na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
Na toj listi BiH ima još devet dobara. To su Prirodno graditeljska cjelina Jajca; Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad; Istorijsko urbano područje Počitelj; Prirodno i urbano područje Blagaj; Prirodno i istorijsko područje Blidinje; Prirodno i istorijsko područje Stolac; Pećina Vjetrenica; Prašuma Perućica te Jevrejsko groblje u Sarajevu.
„Nadležna ministarstva u FBiH i RS vode otvorene preliminarne liste nematerijalne kulturne baštine, koje zajedno čine Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine BiH, a koje će biti kandidat za upis na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. I na tom spisku se nalazi više od 30 potencijalnih kandidata“, kazali su za CAPITAL u Zavodu.
Kada je u pitanju očuvanost ovih spomenika kažu da izvornost i integritet svjetske baštine na području starog mosta u Mostaru te mosta u Višegradu nisu ugroženi.
„Stari Grad Mostar sačuvao je svoju koherentnost u cjelini sa prepoznatljivim gradskim karakteristikama. Mogući negativni uticaji i pritisci razvoja pokušavaju se spriječiti, izbjeći i ublažiti naporima službi zaštite, koje su u potpunosti bave kontinuiranim aktivnostima na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa“, naveli su u Zavodu.
Dodali su da je stanje očuvanosti nekropola i nadgrobnih spomenika uglavnom stabilno i da bi se njihovi uslovi bi se mogli poboljšati održavanjem i aktivnim upravljanjem kako bi se spriječili prirodni procesi propadanja.
CAPITAL: Vesna Popović