BANJALUKA – Nakon što je Evropska unija usvojila Uredbu o pošiljkama otpada, prema kojoj od novembra sljedeće godine do maja 2029. godine, između ostalih, ni Bosna i Hercegovina neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, domaće firme koje se bave reciklažom dio sirovina najvjerovatnije će uvoziti iz trećih zemalja.
Naime, Spoljnotrgovinska komora BiH obavijestila je privrednike da se prema novoj uredbi uvode stroža pravila za izvoz otpada iz EU u treće zemlje i zemlje koje nisu članice OECD-a, s ciljem jačanja cirkularne ekonomije, osiguranja ekološki prihvatljivog tretmana otpada i sprečavanja ilegalne trgovine.
Tako će od 21. maja 2027. godine izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biti dozvoljen samo državama koje službeno obavijeste Evropsku komisiju da žele uvoziti određene vrste otpada i da imaju kapacitete za njegov ekološki prihvatljiv tretman.
BiH je u propisanom roku dostavila zahtjev za nastavak uvoza pojedinih vrsta neopasnog otpada iz EU, no Evropska komisija je naglasila da plastični otpad, iako je bio dio inicijalnog zahtjeva BiH, ne može biti odobren u ovom postupku.
“Prema novim pravilima, izvoz neopasne otpadne plastike iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biće potpuno zabranjen u periodu od 21. novembra 2026. do 21. maja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će podnijeti poseban zahtjev Evropskoj komisiji za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada”, dodaju.
Napominju da ova regulativa može uticati na kompanije u BiH koje se bave preradom plastičnog otpada, posebno one koje sirovinu uvoze iz država članica EU, te potencijalno zahtijevati prilagođavanje poslovnih procesa i tržišnog usmjerenja.
Kako su potvrdili iz Spoljnotrgovinske komore BiH, u 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma otpadaka, odrezaka i lomljevina od plastičnih masa. Najviše ih je uvezeno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Iz fabrike “Omorika reciklaža” navode da se njihova kompanija u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koristi isključivo jednom vrstom neopasnog plastičnog otpada – PET ambalažom.
“Tokom tekuće godine, uvoz ove sirovine iz zemalja Evropske unije činio je do 15 odsto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana ipak imati određeni indirektni uticaj na naše poslovanje, posebno imajući u vidu činjenicu da su pojedini dobavljači iz EU istovremeno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda”, kažu iz kompanije “Omorika reciklaža”.
Ističu da se radi o regulatornoj odluci donesenoj na nivou Evropske unije, na čije kreiranje ni pojedinačne kompanije niti BiH kao država nemaju značajniji uticaj.
“U tom smislu, domaća privreda nalazi se u poziciji prilagođavanja već definisanim pravilima, a ne njihovog oblikovanja. U cilju prilagođavanja novim regulatornim okolnostima, naša buduća orijentacija u pogledu obezbjeđenja sirovina biće usmjerena ka trećim zemljama, uz striktno poštovanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istovremeno, nastavićemo da razvijamo održive modele poslovanja i jačamo stabilnost lanca snabdijevanja”, pojašnjavaju iz ove fabrike.
Smatraju da ova situacija može predstavljati i dobru priliku da se na nivou Bosne i Hercegovine ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sistema za PET ambalažu.
“Takav sistem bi dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unapređenju upravljanja plastičnim otpadom, kao i razvoju cirkularne ekonomije u zemlji”, dodali su.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu od 2014. do 2024. godine ukazuje na generalno rast prometa pet grupa otpada (metalni, stakleni, plastični, gumeni otpad te otpad od papira i kartona).
“Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosi 38.298 tona, što je za 29,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period od 2014. do 2024. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni otpad, otpad od sagorijevanja, metalni i tekstilni otpad zadržali trend rasta tokom posmatranog perioda”, naveli su.
Dodaju da je tokom 2024. godine, od ukupno uvezene količine plastičnog otpada, 53,1 odsto uvezeno iz Hrvatske. Nezavisne novine