BANJALUKA – Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH u periodu januar – jun 2022. godine iznosio je 23,2 milijarde maraka i povećan je za 41,1 odsto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) Bosne i Hercegovine danas su prezentovani osnovni pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period prošle godine. Poseban osvrt bio je na razmjenu BiH s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Aktuelne pokazatelje razmjene predstavili su predsjednik Komore Zdravko Marinković i zamjenik generalnog sekretara Momčilo Komljenović.
Polugodišnji izvoz je dostigao 9,3 milijarde KM i veći je za 39,17 odsto, dok je vrijednost uvezene robe bila 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci 2021. godine.
Spoljnotrgovinski deficit je tako 4,6 milijardi KM.
“Pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje izvoza i uvoza. BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda, nakon čega iste proizvode izvozi, što je uzrok visokog deficita, koji se stalno povećava. Neizvjesnost oko rata u Ukrajini i dalje energetske krize onemogućava pozitivne prognoze na EU tržištu, pa tako i u BiH”, navode iz Spoljnotrgovinske komore.
BiH je najviše izvezla električne energije i aluminijuma, a uvezla naftnih ulja i aluminijuma.
“BiH u razmjeni sa EU učestvuje sa 72,7 odsto izvoza i 64,4 odsto uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM (više za 37,22 odsto u odnosu na 2021). Uvoz iz EU je iznosio devet milijardi KM (veći je za 36,14 odsto u odnosu na 2021)”, ističu u STK.
Dodaju da je iz EU Republika Hrvatska najznačajniji partner po obimu razmjene koji je za prvih šest mjeseci 2022 godine iznosio 3,7 milijardi KM.
Nakon EU, u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA učestvuje sa 19 odsto izvoza i 15,8 odsto uvoza. Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija.
U STK su zaključili da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje i izvoza i uvoza u dvocifrenim brojevima.
“Činjenica je da BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega iste proizvode izvozi, što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno i povećava. Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima snabdijevanja još u periodu covid pandemije, energetska kriza, recesija, moguća svjetska stagflacija su dovele do povećanja cijena na opštem nivou što pokazuju i podaci spoljnotrgovinske razmjene u posmatranom periodu”, poručuju iz Spoljnotrgovinske komore BiH. Bloomberg
