BANJALUKA ,Domaći proizvodi na tržištu Evropske unije ne mogu biti konkurentni količinom, ali dobru poziciju bh. proizvođači mogu zauzeti kroz stvaranje i sertifikaciju zdravih i kvalitetnih geografski jedinstvenih proizvoda.
Zaključeno je to na jučerašnjoj radionici u Banjaluci u sklopu projekta “Adria Food Quality”, čiji je cilj razvoj proizvodnje kvalitetnog voća, povrća i proizvoda životinjskog porijekla. Ovaj projekat se, osim u BiH, sprovodi u Italiji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji.
“Kod nas još nisu određeni geografski tipični domaći proizvodi, ali je činjenica da postoji veliki broj njih koji imaju potencijal. U prvom redu se radi o organskim proizvodima, ljekovitom bilju, gljivama, šumskom voću, proizvodima od kestena, ali i proizvodima životinjskog porijekla, odnosno određne vrste mesa i sireva”, kaže Slaviša Jelišić, direktor Lokalne inicijative razvoja, koja je partner na projektu “Adria Food Quality”.
Ovaj projekat predviđa uvođenje novih kriterijuma za kontrolu i praćenje kvaliteta proizvoda i sprovođenje zdravstvenih standarda kako bi domaći proizvodi lakše našli svoje mjesto u EU.
“Stvaranje boljih uslova za proizvodnju voća, povrća i namirnica životinjskog porijekla u zemljama jadranske regije ima dobru perspektivu, ali je neophodno primijeniti nove tehnološke i sertifikacione modele kako bi ovi proizvodi zauzeli dobro mjesto na evropskom tržištu”, rekao je Lučijano Natalini, predstavnik italijanske provincije Forli-Ćezena, koja je takođe partner projekta “Adria Food Quality”.
BiH mora odrediti tipične proizvode
