BANJALUKA, Bosna i Hercegovina sa tri tone teškim zlatnim rezervama spada među države s najoskudnijim iznosom obezbjeđenja u ovom plemenitom metalu, pokazao je posljednji izvještaj Svjetskog savjeta za zlato, objavljen u ovom mjesecu.
Prema ovom izvještaju, među balkanskim zemljama najveće zlatne rezerve ima Grčka, 112,2 tone, zatim slijedi Bugarska sa 40 tona, dok je na trećem mjestu Srbija sa 16,1 tonom.
Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, Slovenija je peta sa 3,2 tone ispred BiH, koja ima tri tone, dok je na posljednjem mjestu Albanija sa 1,6 tona zlata. Treba napomenuti da Albanija, kako među balkanskim zemljama, tako i u svijetu, posjeduje najmanje rezreve zlata. Napomene radi, Hrvatska, Kosovo i Crna Gora nisu na listi.
Inače, od tri tone zlata koje ima BiH nešto više od tone dobijeno je na osnovu sukcesije bivših jugoslovenskih republika.
Zlatne poluge čine svega 2,3 odsto od ukupnih deviznih rezervi BiH, koje trenutno iznose više od sedam milijardi KM, posljednji su podaci Centralne banke BiH.
Ipak, prema mišljenju eksperata, težina zlatnog obezbjeđenja država danas u ekonomskom smislu nema ni približno onakvu ulogu kakvu je imala nekada.
Marko Đogo, ekonomski stručnjak, objasnio je da obezbjeđenje monetarne sigurnosti u važećem sistemu valutnog odbora, kakvog ima BiH, ne znači gotovo ništa.
“Prema sistemu našeg valutnog odbora, vrijednost konvertibilne marke je vezana za evro. Centralna banka BiH nema zakonsku obavezu da ima bilo kakvu rezervu u zlatu, ona naprosto ima otvorenu zakonsku mogućnost da ga kupuje, a poznato je da je ova institucija to i činila kada je određenim dijelom svoje dobiti kupovala zlato, kao i neke druge vidove deviznog obezbjeđenja, kao što su hartije od vrijednosti”, objašnjava Đogo.
On je rekao da je investiranje u zlato danas vid špekulativne trgovine, te je naglasio da Centralna banka BiH nije institucija čiji je osnovni cilj da ostvari dobit, već da očuva vrijednost novca.
“Centralna banka BiH, da bi obezbijedila sigurnost novca, u svojoj podlozi mora imati novac koji emituje adekvatnu vrijednost, upravo zbog toga i nije preporučljivo da Centralna banka BiH kupuje zlato”, kaže on.
Prema njegovim riječima, u cijeloj priči o kupovini i prodaji zlata ima veoma malo realne vrijednosti, dok izuzetak predstavljaju zemlje koje imaju značajnu sopstvenu proizvodnju zlata i koje kroz nju stvaraju svoje devizne rezerve, kao što je to slučaj s Rusijom.
“Međutim, kod nas to nije slučaj. Mi za zlato moramo da platimo evrima ili dolarima”, kaže Đogo.
Sa druge strane, on je istakao da zemlje poput Bugarske, koje su dio EU, moraju da vode monetarnu politiku u skladu s onim što im kaže Evropska centralna banka.
“One su na taj način osigurane kroz njihove mehanizme. Mi te mehanizme nemamo, tako da ne postoji nikakav smisao da držimo ogromne količine zlata, čak bi se moglo reći da bi za nas najbolje bilo da ga imamo što manje to bolje. Jer, ukoliko je valuta vezana za evro, onda razlika između cijena zlata i njegova pretjerana kupovina narušavaju povjerenje u valutni sistem”, kaže on.
Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, ranije je kazao kako je zlato kojim raspolaže BiH pohranjeno u trezoru jedne evropske centralne banke i dodao da tri tone zlatnih poluga svakako ne bi mogle sačuvati stabilnost konvertibilne marke ako bi, kojim slučajem, došlo do kolapsa evropskog monetarnog sistema.
SAD imaju najveće rezerve
Od 100 rangiranih zemalja na posljednjoj listi Svjetskog savjeta za zlato najveće rezerve zlata imaju SAD, 8.133,5 tona, zatim slijedi Njemačka sa 3.384,2 tone, iza koje je Međunarodni monetarni fond sa 2.814 tona, pa Italija sa 2.452,8 tona, Francuska sa 2.435,4 tone i Rusija sa 1.094,7 tona.
Pretposljednji na listi, na 99. mjestu, je Haiti sa 1,8 tona, a Albanija sa 1,6 tona zaključuje listu 100 zemalja po obimu rezervi zlata.
Tabela
Rang-lista zemalja Balkana
Država Težina (u t)
Grčka 112,2
Bugarska 40
Srbija 16,1
Makedonija 6,8
Slovenija 3,2
BiH 3,0
Albanija 1,6
**Izvor – Svjetski savjet za zlato
Nezavisne novine