BANJALUKA, SARAJEVO – Na svim nivoima administracije u BiH postoji otpor da se objavi registar svih zaposlenih u javnim institucijama.
Uprkos insistiranjima EU, Svjetske banke i drugih međunarodnih donatora da se spisak uspostavi, na ovom planu urađeno je malo jer vlasti pokušavaju spriječiti javnost da ima puni uvid u to ko sve radi u državnoj službi.
Republika Srpska je još 2017. godine donijela Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, međutim ni danas ne postoji uvid javnosti u broj zaposlenih. Osim toga, prije nekoliko godina nakon afere diploma pokrenuta je rasprava o potrebi da se utvrdi stručna sprema svih zaposlenih u javnim institucijama, ali ni na tom planu nije bilo napretka.
Međutim, Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, rekao je “Nezavisnim” da će BiH do maja naredne godine na svim nivoima konačno dobiti registar svih zaposlenih u javnoj upravi.
“Mi to u 2024. godini moramo završiti jer su to sve zahtjevi EU i uslov za otvaranje pregovora sa EU, ali nezavisno od evropskih integracija mislim da to prvo moramo da uradimo radi sebe jer građani imaju pravo na transparentnu i otvorenu javnu upravu”, rekao je on.
Pojasnio nam je da je konačno počela revizija Akcionog plana koji je ranije donesen, s ciljem da se on uskladi sa zahtjevima EU, odnosno s Pravnom stečevinom EU.
“Timovi koji rade na revidiranju su neki dan održali prvi sastanak sa svim nivoima vlasti. Prioritet u reformskim procesima će biti digitalizacija u oblasti e-usluga”, dodaje on.
Dodao je da Kancelarija koordinatora otpočetka insistira na potpunoj transparentnosti kompletne javne uprave.
“Registar državnih službenika je tu jedna od najvažnijih stvari koje moramo uraditi. Dio tog posla smo već uradili, a jedna od prioritetnih aktivnosti svakako će biti kompletiran registar državnih službenika u cijeloj javnoj upravi, ali mi smo insistirali zajedno sa Svjetskom bankom, koja je s pravom na tome insistirala da se uspostavi i registar službenika javnih preduzeća”, rekao je Ćuzulan.
Za sve ove procese, kako je naglasio, rok je maj 2024. godine, a na insistiranje Evropske komisije potrebno je donijeti i zakon o državnoj službi, koji treba da bude usklađen s Pravnom stečevinom EU.
“Rok je maj naredne godine i paralelno s tim trebalo bi da se održe i donatorske konferencije da bi se obezbijedila sredstva za ove reformske projekte”, rekao je Ćuzulan.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije naglašeno je da BiH nema javnu upravu u skladu s evropskim standardima, ali da je postignut “manji napredak”.
“Pet godina nakon usvajanja akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još nisu međusobno usklađeni, a u procedurama zapošljavanja nema kriterijuma po meritumu. Nadzor nad ljudskim resursima nije efikasan u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka koje je uključeno u zajedničku platformu još nije operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab”, naveli su oni.
Podsjetili su da 14 prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o kandidaturi BiH traži unapređenje ukupnog funkcionisanja javne administracije kroz uspostavljanje profesionalne i depolitizirane državne službe. Nezavisne novine