SARAJEVO, Objavom konkursa za izvođača radova na pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta Hrvatska je označila početak izgradnje ovog velikog infrastrukturnog projekta, iako od ove zemlje Bosna i Hercegovina nikada nije zvanično dobila podatke i gabarite pelješkog mosta.
I dok Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacija BiH, tvrdi da Hrvatska radi u skladu s međunarodnim standardima i da to nije pitanje politike, nego struke, stručnjaci za pomorstvo i parlamentarci tvrde suprotno.
Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH, tvrdi da Hrvatska, i pored traženja, još nije BiH dala podatke o plovnoj visini mosta.
“To se krije već godinama. O kojim standardima Hrvatska govori, koje standarde će poštovati, one koje je ona zacrtala”, pita se Kovačević.
Ističe da je činjenica da Hrvatska radi most na svom prostoru, ali upozorava da pitanje granica na moru između BiH i Hrvatske nikad nije riješeno.
“Dođe li do zaprečavanja izlaska BiH na otvoreno more, neko će morati odgovarati za to”, rekao je Kovačević, te potcrtao da BiH i Hrvatska nemaju pravo od građana tajiti gabarite pelješkog mosta.
Tvrdi da nije isto imati most plovne visine 35 – 40 metara, koji Hrvatska namjerava graditi “politikom svršenog čina”, i nije isto ispoštovati dimenzije mosta plovne visine 60 metara, koje su minimum po svjetskim standardima.
“Zbog čega Ministarstvo kumunikacija BiH u ime BiH potpisuje nekakve ugovore s Hrvatskom, a u javnost ne izlaze s nalazom koji je obećan od francuske konsultantske kuće”, upitao je Kovačević, koji smatra da se nalazi kriju dok se ne otpočne s gradnjom.
Ističe da BiH od Hrvatske treba da traži dvije stvari – da konačno dostavi projekat i gabarite mosta i da promijeni Pomorski zakon.
“Zakonom koji je sad na snazi zatvoren je prolaz BiH, jer je Hrvatska zakonom koji je donijela 1994. godine presjekla ravnu liniju od najvišeg vrha na Korčuli, Rta Proiz, do otoka Vodnjak”, kazao je Kovačević.
Ističe da je ovakvim morskim granicama BiH primorana da presiječe taj put da bi uplovila u međunarodne vode, a to Hrvatskoj daje mogućnost da zaustavi brod, da ga pretrese ili vrati. Smatra da BiH treba da insistira na tome da se utvrde granice s Hrvatskom, te da dobije kompletnu dokumentaciju o izgradnji pelješkog mosta. Tvrdi da se ugrožava pravo BiH da ima nesmetan izlaz na otvoreno more.
Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacija BiH, uz stav da o ovome treba da raspravlja struka, a ne politika, najavio je i da bi uskoro trebalo da bude organizovana zajednička sjednica Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske.
Šemsudin Mehmedović, poslanik i član Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma BiH, kazao je da je, s obzirom na to da BiH nije uključena u definisanje projekta pelješkog mosta, ova komisija zatražila zapisnik sa sastanka predstavnika resornih ministarstava BiH i Hrvatske.
“Potrebno je da se uključi i Savjet ministara BiH, te da se zatraži cjelokupna informacija od Hrvatske. Komisija je već zatražila informaciju, a ako bude potrebe tražićemo i posebnu sjednicu Predstavničkog doma”, najavio je on.
Vrijednost izgradnje pelješkog mosta je 525.947.820 eura. Projekt “Putna povezanost s južnom Dalmacijom”, kojim je predviđena izgradnja pelješkog mosta, sufinancira se EU sredstvima u iznosu od 330 miliona eura, odnosno 78,5 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.
Od 2016. do 2022. godine predviđene su četiri faze projekta, koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta, izgradnju dionice ceste na Pelješcu i izgradnju tzv. stonske obilaznice. Ovo je najveći infrastrukturni projekat u Hrvatskoj finansiran iz fondova Evropske unije. Nezavisne novine