BANJALUKA, Iako gotovo 13 godina vodi pregovore, BiH se i dalje nalazi veoma daleko od pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), koju još “koče” tri države i niz nerealizovanih obaveza bh. strane, među kojima je i zakonski propis u FBiH.
Tako su Rusija i Ukrajina pred BiH stavile poprilično nerealne i teško prihvatljive zahtjeve, dok su pregovori sa Brazilom pri kraju i oni bi mogli prvi biti riješeni, jer je ostalo da se ispregovara svega nekoliko tarifnih linija iz oblasti poljoprivrede.
Međutim, tu je i dalje nerealizovana obaveza izmjene i dopune Zakona o trgovini FBiH, te rješavanje pitanja “Prava trgovanja”.
Dakle, prepreka je i član federalnog zakona o trgovini koji obavezuje trgovce da u radnjama većim od 1.000 kvadratnih metara na policama imaju 50 odsto proizvoda domaćih proizvođača, koji će, prema najavama iz resornog ministarstva, do kraja mjeseca uputiti Vladi FBiH.
Ukoliko Ukrajina i Rusija i dalje ostanu čvrste pri svojim zahtjevima, to bi moglo značiti nepremostivu prepreku za ulazak BiH u ovu prestižnu organizaciju, a čije bi članstvo BiH moglo donijeti brojne benefite.
Tako ostaje sve manje nade da će BiH ove godine postati članica ove svjetske organizacije.
Inače, mediji su juče objavili da je delegacija STO, u kojoj su predstavnici Sekretarijata STO i predsjedavajući Radne grupe za pristup BiH toj organizaciji, juče došla u radnu posjetu BiH.
Međutim, nismo uspjeli saznati o čemu se razgovaralo prvog dana posjete, pošto nam se Hamdo Tinjak, šef delegacije BiH za pregovore sa STO, juče nije javljao na telefon.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su rekli da je prvi sastanak STO Radne grupe za BiH održan 7. novembra 2003. godine u Ženevi.
Prema njihovim riječima, pristupanje toj organizaciji predstavlja vrlo složen proces koji zahtijeva sprovođenje brojnih reformi, donošenje niza zakona i pratećih propisa i njihovo usaglašavanje sa pravilima međunarodnog trgovinskog sistema, uspostavljenih u okviru STO.
Dodali su da je posljednja sjednica Radne grupe održana u julu 2013. godine, nakon čega je, zbog zastoja u sprovođenju reformi na unutrašnjem planu, došlo do potpune blokade pregovora u trajanju od više od dvije godine, a u tom periodu nisu u potpunosti realizovane preostale obaveze.
Međutim, navode da je krajem 2015. godine pokrenuta inicijativa za reaktiviranje procesa. Inicijativa je prihvaćena od strane ključnih članica STO i u skladu s tim Sekretarijat STO je pripremio Nacrt “mape puta” za okončanje pregovora, koji sadrži sve aktivnosti koje je neophodno realizovati na tom putu, kao i rokove i nosioce realizacije tih aktivnosti.
Prema “mapi puta” potrebna je potpuna realizacija svih preostalih obaveza u oblasti usaglašavanja zakonodavstva u okviru “Legislativnog akcionog plana” prema kojoj je ostala nerealizovana obaveza izmjene i dopune Zakona o trgovini FBiH, te potpuno usaglašavanje teksta Nacrta izvještaja Radne grupe o pristupanju.
U okviru Nacrta izvještaja te radne grupe preostalo je usaglašavanje teksta paragrafa 84. vezano za pitanja “Prava trgovanja” i ono što je ključno to je potpuno okončanje bilateralnih pregovora o pristupu tržištu u oblasti robe i usluga sa Brazilom, Ukrajinom i Rusijom.
“Zaključno sa junom ove godine u bilateralnim pregovorima sa Brazilom preostala otvorena pitanja bila su svedena na svega nekoliko tarifnih linija u oblasti poljoprivrede koja se odnose na zamrznuto pileće i svinjsko meso.Ukrajina je uključivanjem u Radnu grupu za pristupanje BiH STO BiH dostavila jako široke zahtjeve koji prevazilaze interese njihove privrede”, rekli su iz STK BiH.
Pored toga, dodaju da se inicijalni zahtjevi Rusije po svom obimu mogu porediti sa zahtjevima Ukrajine, tako da bi odsustvo fleksibilnosti ruske strane u pregovorima moglo predstavljati značajnu i nepremostivu prepreku u okončanju pregovora za pristupanje BiH STO.
Iz STK BiH podsjećaju da su prednosti samog ulaska u STO otvaranje novih tržišta, poboljšanje trgovinskih odnosa sa trećim tržištima, te nove strane investicije, što bi za BiH značilo nove šanse za jačanje privrede.
Pored toga, time bi se stvorila i mogućnost slobodnijeg protoka kapitala, ljudi, ideja i svega ostalog. Nezavisne novine
