SARAJEVO, Ukoliko želi zadržati veliki broj inžinjera, Bosna i Hercegovina će krupnijim koracima morati ići u poboljšanje poslovnog ambijenta. O načinu na koji je to moguće postići u dva dana će u Tuzli govoriti bh. stručnjaci koji su ostvarili zapažene rezultate širom svijeta.
“Kada govorimo o metalnom sektoru i elektrotehnici naša industrija se uglavnom bavi uslugom. Kako bi bh. pamet došla do izražaja na evropskom i svjetskom tržištu mi smo pokrenuli priču o njihovom udruživanju. Cilj nam je da nam ljudi ne odlaze iz školskih klupa”, kaže predsjednik udruženja Sead Jahić.
O načinima putem kojih je moguće unaprijediti poslovni ambijent u Tuzli se govori u okviru prve Sedmice inžinjerstva u BiH koja je danas zvanično počela.
U Tuzli stručnjaci sa svih strana svijeta
Cilj organizatora je bio na jednom mjestu okupiti stručnjake sa svih strana svijeta koji će u interakciji sa studentima govoriti o načinima na koje je moguće napraviti velike uspjehe u poslovnim zajednicama.
“Učesnici su najuspješniji ljudi koji su u svijetu dokazali i pokazali svoje sposobnosti. Oni kroz svoje učešće i iznošenje savjeta daju podršku nama. Također, studenti su budućnost BiH, a ovdje ih imamo iz svih bh. gradova jer želimo da pronađu sebe i svoj profesionalni opstanak u BiH, ali i da se međusobno umreže”, kaže direktor Sedmice inžinjerstva BiH Zlatko Berbić.
Da postoje razlike između zemalja Evropske unije i Bosne i Hercegovine po pitanju poslovnog ambijenta odavno je poznato.
Pametni gradovi, umjetna inteligencija i najnovije tehnologije teme su koje su danas obrađene u okviru Sedmice inžinjerstva, a Čustović je stava da naša zemlja ima ogroman potencijal u IT svijetu te da je vrlo brzo moguće napraviti velike korake.
“Prije svega moramo biti složniji, a potrebno je da napravimo strategiju. Preduslovi za jedan brend kao što je pametni grad ogledaju se u tome da imamo telekomunikacijsku mrežu koja može da podržava podatke koji se prikupljaju putem raznih senzora i dozvoljavaju pružanje određene usluge koja olakšava život u svakom smislu, od pametnih kanti za smeće, pametnog korištenja autocesta, bolnica… Međutim, da bismo imali pametni grad, moramo imati i pametno društvo”, ističe Čustović koji ima cilj povezati Tuzlu s većim pametnim gradovima, a početni koraci uskoro bi se mogli dogoditi.
Potrebna veća saradnja između akademija i industrije
Ahmet Kovačević svoju karijeru je počeo u Sarajevu i Tuzli, a nakon rata je otišao u London. Našu zemlju je, kako nam je istakao, napustio najviše zbog nepružanja mogućnosti za saradnju sa svjetskim stručnjacima.
Danas je ugledni akademski građanin Londona, a svoja znanja i vještine spreman je prenijeti na mlade u našoj zemlji.
“Iako smo govorili da je otvorenija zemlja, u Bosni i Hercegovini je nakon rata bilo izrazito teško uspostaviti saradnju sa svjetskim ljudima, pisati članke… Mi u dijaspori imamo više od milion ljudi i interesntno je da ta dijaspora doprinosi bh. ekonomiji sa 25 posto. Ovdje je potrebno napraviti veću saradnju između akademija i industrije, a kako bi se postigao razvoj naše zemlje”, ističe Kovačević koji predaje inžinjerski dizajn na City univerzitetu u Londonu.
Kroz Sedmicu inžinjerstva predstavit će se i najinovativnije i najuspješnije bh. kompanije čiji će čelnici pričati o tome kako su postigli zavidan uspjeh u zemlji koja im u tolikoj mjeri poslovnim ambijentom i nije naklonjena. Klix.ba
