BiH ignoriše tržišta u razvoju

BANJALUKA, BiH ne čini nikakve napore da poveže pokidane privredne veze s većinom azijskih, afričkih i latinoameričkih zemalja u razvoju s kojima je bivša Jugoslavija imala odličnu ekonomsku saradnju, ocjenjuju ekonomisti.
Pokazuju to i porazni zvanični podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni i investicijama s tim zemljama, a kao potvrda pasivnosti bh. institucija i privrednih komora je i nedavni skup Pokreta nesvrstanih u Beogradu, koji je sa naše strane skoro potpuno ignorisan.
Za razliku od Srbije, koja je na jednom od najvećih skupova ove godine u svijetu organizovala sastanke i prezentacije svojih kompanija, u BiH nisu našli za shodno da u svoju malobrojnu delegaciju koju je predvodio nižerangirani službenik Ministarstva inostranih poslova, uvrste ponekog privrednika.
Pokret nesvrstanih čini 118 zemalja punopravnih članica, koje imaju blizu dvije milijarde stanovnika.
Ekonomisti kažu da povratak bh. privrednika na nekadašnja tržišta nije lak zadatak, ali da je sigurno lakši nego da se osvajaju potpuno nova s kojima nismo imali istorijske veze. Povezivanje pokidanih veza sa zemljama Trećeg svijeta ekonomisti, štaviše, smatraju neophodnim zbog sve izraženije dužničke i ekonomske krize zemalja Evropske unije, koja će se neminovno odraziti na smanjenje potražnje za našom robom na tim tržištima.
“Sigurno bi bilo mnogo lakše izvoziti robu u zemlje članice Pokreta nesvrstanih nego u EU ili SAD, koje zahtijevaju daleko rigoroznije standarde kvaliteta. Sa tog stanovišta je trebalo pokazati više sluha i imati značajnije učešće na skupu u Beogradu, jer prostora za saradnju i te kako ima. Ako vlasti BiH tom samitu iz bilo kojih razloga nisu htjele davati politički značaj, trebalo se misliti na ekonomski i pružiti šansa domaćim firmama da uspostave saradnju s tim zemljama”, smatra Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS – SWOT.
BiH je sa azijskim, afričkim i latinoameričkim zemljama u razvoju u prvom polugodištu 2011. ostvarila trgovinsku razmjenu u vrijednosti manjoj od 200 miliona KM, što je ispod dva procenta ukupnog obima robne razmjene.
Jedina značajnija razmjena dobara bila je s Indijom i to u polugodišnjoj vrijednosti od oko 24 miliona KM, što je premalo ako se zna da su u Pokretu nesvrstanih i neke od najambicioznijih svjetskih ekonomija i članice Grupe 20, kao što su Južnoafrička Republika, Saudijska Arabija i Indonezija.
“Očito je da se ne znaju prepoznati perspektive i umjesto da se usmjerimo na manje zahtjevna tržišta, mi često nastavljamo s promašenim pokušajima kao kada je ‘Zastava’ mislila da može automobil jugo prodati u SAD ili Elektronska industrija (EI) Niš svoje proizvode na Zapad”, ukazuje Todorović.
Što se tiče investicija u zemlje Trećeg svijeta, proteklih godina se izdvajaju građevinski i proizvodni poduhvati u sjevernoj Africi, prije svega Libiji, čiji je nastavak postao upitan sa tamošnjim aktuelnim ratnim sukobima.
Analitičari procjenjuju da će se naša preduzeća vrlo teško vratiti dosadašnjim poslovima u toj zemlji, barem ne u istom obimu, jer će ih zamijeniti američke, francuske, italijanske i britanske kompanije.
Dok firme iz BiH tapkaju u mjestu, primjera radi, srbijanska “Energoprojkat niskogradanja” je prije mjesec dana u Gani ugovorila posao vrijedan 20 miliona evra nakon što već ima aktivne poslove u Nigeriji u oblasti energetike. Ta kompanije je prisutna i na Bliskom istoku, a u toku je realizacija projekata u Kazahstanu vrijednih 70 miliona evra.
Kako prenose mediji, beogradska Industrija mašina i traktora (IMT), takođe, nastoji da se probije na tržišta sjeverne Afrike, dok “Ktitor” već ima iskustva u saradnji s Turkmenistanom, Libijom i drugim zemljama Azije i Afrike.
Fabrika vagona Kraljevo ima tri projekta na kojima sarađuje sa Kongom, prije svega na izvozu različitih vrsta vagona, što planira da proširi i na tržišta Angole i Gabona. U beogradskoj korporaciji PKB izrazili su očekivanje da će obnoviti poslovne kontakte i saradnju sa starim partnerima zbog čega su i ostvarili kontakte s predstavnicima Jamajke, Zambije, Gvineje i Eritreje. Nezavisne novine