BANJALUKA, Iz BiH je prošle godine zvaničnim kanalima izvezeno zlata simbolične vrijednosti od 1,5 miliona KM, a zbog rekordnog rasta cijene i masovne pojave nelegalnih otkupljivača upućeni u zlatarski biznis procjenjuju da je stvarni izvoz i do 50 puta veći, piše današnji “Pres RS”.
List navodi da, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, drastičan rast cijene zlata na svjetskim berzama, koji je doveo do masovne pojave ilegalnih otkupljivača ovog dragocjenog metala, nije uopšte doveo do rasta izvoza, pošto se manje-više prijavljuju iste količine kao i prije nekoliko godina, kada je zlato zbog niske cijene bilo posve neisplativo za otkup.
Tako je, na primjer, prošle godine zvanično izvezeno simboličnih 334 kilograma zlata, što je tek 20 kilograma više nego 2010. godine.
Međutim, zlatari tvrde da se ogromne količine otkupljenog zlata ilegalano prebacuju u Srbiju i Hrvatsku, gdje se tope i u polugama prebacuju na zapad.
Trenutno cijena zlata na svjetskim berzama iznosi oko 1.550 dolara po unci (31,1 gram), dok u BiH otkupljivači gram zlata plaćaju, u zavisnosti od njegove čistoće, od 35 do 60 KM, što je daleko niže od berzanske cijene.
Iako je ta cijena daleko povoljnija od one koju građani mogu dobiti u zlatarama, koje se takođe bave otkupom, razlika do berzanske cijene je i dalje veoma velika, u čemu mnogi vide priliku za laku zaradu.
ŠeF Tržišne inspekcije Republike Srpske Borka Surtov tvrdi da inspekcija ništa ne može da učini kada je u pitanju otkup zlata i eventualni šverc preko granice, jer je to u nadležnosti drugih organa.
“Kupoprodaja između fizičkih lica je sasvim legalan posao, ali je otkup zlata veoma teško zvanično okvaliFikovati kao `obavljanje djelatnosti`, što bi onda podlegalo i plaćanju dažbina. S druge strane, ako neko prodaje zlato registrovanom zlataru, onda su oni u obavezi da napišu tzv. otkupni blok, u kojem moraju navesti podatke o osobi koja prodaje zlato, a te podatke dalje prati MUP. S naše strane, mi samo kontrolišemo da li je zlatara registrovana, da li izdaju račune i slične stvari”, kaže Borka Surtov.
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević tvrdi da je UIO uglavnom nemoćna da prekine švercerske kanale, jer je zlato izuzetno lako iznijeti iz zemlje.
Prema saznanjima lista, širom BiH djeluje više od stotinu ilegalnih otkupljivača zlata, od kojih mnogi daju oglase u oglasnicima i javno nude svoje usluge.
U Hrvatskoj, koja ima približan broj stanovnika i skromnu zlatarsku industriju, otkup i izvoz idu legalnim kanalima, pa su samo prošle godine izvezli zlata u vrijednosti od 33 miliona evra, što je za 65 miliona KM više od BiH, u kojoj se, po nezvaničnim procjenama, godišnje otkupi tek nešto manje zlata nego u Hrvatskoj.
