BANJALUKA, Od 60 miliona maraka, koliko se godišnje uprihodi pružanjem usluga za civilni avionski saobraćaj iznad BiH, BiH dobija samo 30 miliona, dok ostatak uzimaju Srbija i Hrvatska.
Novi rok do kraja godine
Da bi BiH u potpunosti preuzela i preostalih 30 miliona, potrebno je da se uspostavi sistem kontrole letenja za područje BiH. Iako je Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH, koja je krovna institucija u ovoj oblasti, izgradila sve potrebne objekte za te namjene, nabavila kompletnu opremu, izvršila instalaciju i provjerila opremu, za kompletan sistem dobila operativni sertifikat, izvršila testiranje i provjeru sa Srbijom i Hrvatskom, uspostavila komunikacijske mreže između centara u Banjaluci i Sarajevu, iškolovala kontrolore i inženjere koji će vršiti kontrole i pripremila procedure, propise i pravilnike, BiH još nema operativnu kontrolu nad nebom jer se bh. političari ne mogu dogovoriti o izboru rukovodećeg kadra pružaoca usluga kontrole letenja BiH – BHANSA, što je jedini preostali problem. Rokovi za preuzimanje bh. neba nekoliko su puta prolongirani, a najnoviji je kraj 2013. godine.
Ipak, kako su nam objasnili nadležni, proces preuzimanja kontrole letenja od Srbije i Hrvatske će se odvijati u fazama u trajanju od oko godinu dana, tako da je, kako su objasnili, realno očekivati da BiH tek od 2015. godine naplaćuje kompletnu sumu od 60 miliona, koliko joj pripada.
Aleksandar Lalović, portparol Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, ističe da su oni uradili svoj dio posla i da nisu odgovorni za kašnjenje s preuzimanjem bh. vazdušnog prostora.
“Ostalo je još samo da se uspostavi agencija za pružanje usluga, da se izabere rukovodstvo i da se potpišu sporazumi sa Direkcijom i entitetskim direkcijama o preuzimanju kadra koji će preći u agenciju na nivou BiH. Zašto to do sada nije urađeno, to bi trebalo pitati njih”, rekao je Lalović.
“Beograd i Zagreb odugovlače s predajom”
Omer Kulić, predsjedavajući Savjeta BHANSA, ističe da su u pitanju nemarnost i nerad, za koje krivi predstavnike sva tri naroda koji su odgovorni da sistem u potpunosti profunkcioniše. Kako kaže, problem je što Zagreb i Beograd “bacaju klipove pod točkove” i čine sve da prolongiraju predaju bh. neba u ruke domaćih kontrolora i što duže nastave da uzimaju 30 miliona koje bi inače dobijala BiH.
“Iako i u Srbiji i u Hrvatskoj svi kažu da žele i da su spremni da se izvrši ta primopredaja, kad se sve spusti na operativni nivo, nastaju problemi. Nema tu nacionalizma, samo su u pitanju pare. Oni neće da se odreknu novca koji uzimaju bez imalo ulaganja. I oni lobiraju da se taj proces ukoči. Ja sam protiv svih njih koji koče. Ali ja im svima kažem da ću se izboriti. Mi ćemo taj posao uraditi. Slobodno zapišite da će prije današnjeg dana iduće godine kompletna kontrola biti u rukama BiH”, kaže Kulić.
Kako je istakao, problem je nastao za vrijeme ministra transporta i komunikacija BiH Rude Vidovića, koji je, kako navodi, uspostavio Savjet BHANSA, koji je neka vrsta upravnog odbora BHANSA.
“To vijeće je do sada održalo 31 sjednicu, a nisu uradili ništa. Ministar prometa i komunikacija Hadžić je dao prijedlog da se promijene tri čovjeka gdje sam ja došao iz Ministarstva transporta kao predsjedavajući”, rekao je Kulić. Dodao je da je želio da smijeni vršioce dužnosti direktora i zamjenika BHANSA, kako bi ubrzao proces, ali je, kako ističe, naišao na opstrukciju, te je tek ovih dana raspisan konkurs za izbor nove uprave.
“Problem je što ta trojica ljudi imaju svoje redovne poslove, a posao u BHANSA obavljaju kada stignu od tih redovnih obaveza. Članovi Vijeća nisu ljudi od struke, pa su se direktor i zamjenici nametnuli u tim poslovima i defakto upravljali cijelim procesom, a nisu bili u stalnom radnom odnosu. I tu je nastao problem i zato sam želio da ih smijenimo i postavimo ljude koji će se isključivo posvetiti ovim poslovima. Nisam u tome dobio podršku”, naveo je Kulić.
Kako je naveo, osim što BiH gubi 30 miliona godišnje, ona isplaćuje i plate kontrolorima letenja i inženjerima koji su obučeni, a ne rade, jer BiH ne kontroliše svoje nebo.
Nismo uspjeli stupiti u kontakt sa direktorom BHANSA u Mostaru, a telefonski brojevi na njihovom sajtu nisu važeći.
Cilj BHATM projekta (Iz BHDCA prezentacije)
Izgradnjom Sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem u BiH (BHATM), njegovim puštanjem u operativni rad i formiranjem pružaoca usluga kontrole letenja BiH – BHANSA ispoštovala bi se odredba člana III stav 1 Ustava BiH, kojom je definisano da je kontrola vazdušnog prometa u nadležnosti institucija BiH.
BHATM strategijom utvrđena su dva strateška cilja, i to kreiranje BHATM sistema sposobnog da preuzme funkcije pružanja usluga kontrole vazdušnog saobraćaja nad teritorijom BiH, ispuni zahtjeve koji proizlaze iz FAB CE sporazuma i bude u skladu sa EUROCONTROL-ovim standardima.
Implementacija funkcionalne i institucijalne transformacije vazduhoplovnih institucija u Bosni i Hercegovini i usklađivanje sa EC regulativom u pogledu razdvajanja uloga regulatora i pružaoca usluga u vazdušnoj plovidbi
BHDCA, kao nosilac BHATM projekta, realizovala je sve aktivnosti koje su bile u njenoj nadležnosti, odnosno sve aktivnosti koje se tiču tehničko-funkcionalne uspostave BHATM sistema. To je podrazumijevalo izgradnju i rekonstrukciju objekata, nabavku, instalaciju i testiranje opreme, te transformaciju vazduhoplovnih institucija u BiH, odnosno formiranje pružaoca usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA). Ove aktivnosti okončane su 29. juna 2012. kada je izdat Operativni sertifikat o prihvatljivosti čitavog BHATM sistema.
Za potrebe BHATM sistema izgrađeni su novi i rekonstruisani određeni objekti i u njima instalirana oprema na lokacijama: Jahorina – Objekat za radarsku stanicu; Sarajevo – Nedžarići, Oblasna kontrola letenja – jedinica Sarajevo, Banjaluka – Mahovljani, Oblasna kontrola letenja – jedinica Banjaluka, Mostar – Ortiješ, odnosno simulator za obuku oblasnih kontrolora letenja i administrativno sjedište Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, Plejin vrh, Bukovik i Kozara, odnosno radio-komunikacioni uređaji.
Kada se govori o kadrovima, osim oblasnih kontrolora letenja, BHDCA je, u okviru izgradnje BHATM sistema, obučila i vazduhoplovne inženjere, koji treba da brinu o sistemu.
Polovinom oktobra 2012. godine prva grupa od 17 oblasnih kontrolora završila je školovanje i stekla dozvolu oblasnog kontrolora letenja. Druga grupa od 18 kandidata nalazi se u procesu školovanja na radnom mjestu i očekuje se da školovanje završi u drugoj polovini 2013. godine.
U pogledu institucionalne transformacije institucija u BiH, na osnovu regulativa Evropske komisije, a u skladu sa sprovedenim postupcima u većini evropskih država, BHATM projektom je sproveden postupak razdvajanja regulatorne i operativne funkcije kontrole letenja.
U skladu s navedenim, donesen je novi Zakon o vazduhoplovstvu BiH i Zakon o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH. BHDCA je u julu 2009. godine registrovala Agenciju za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, koja treba da objedini upravljanje i operativni rad svih službi kontrole letenja u BiH i postojećih operativnih cjelina aerodromske i prilazne kontrole letenja. U tom smislu, potrebno je da BHANSA preuzme objekte, opremu i ljude od BHDCA i entitetskih direkcija.
Vazdušni saobraćaj u EU
U vazdušnom saobraćaju u EU zaposlen je ukupno 5,1 milion ljudi, a ta industrija godišnje zaradi oko 365 milijardi evra, i čini oko 2,4 odsto bruto društvenog proizvoda EU.
Uprkos trenutnoj ekonomskoj krizi, globalni vazdušni saobraćaj će do 2030. godine rasti po godišnjoj stopi od oko pet odsto, zbog čega se regulative EU fokusiraju na povećanje bezbjednosti s ciljem da vazdušni prostor EU bude najbezbjedniji na svijetu.
U svijetu je prošle godine registrovano 29.560.246 letova, što čini oko 81.000 letova dnevno. Od ovog broja na Evropu otpada oko sedam miliona letova dnevno.
Vazdušno tržište u EU je postepeno liberalizovano kroz tri sukcesivna paketa mjera, a paketi obuhvataju licenciranje, pristup tržištu i plaćanje naknada, nakon što je uviđeno da restrikcije i zatvorene granice otežavaju razvoj ove vitalne grane.
Jedno od najvažnijih postignuća EU je politika jedinstvenog evropskog neba, projekta koji je započet 2004. godine s ciljem smanjenja zagušenja na vazdušnim koridorima, rasterećenja aerodroma i smanjenja administrativnih prepreka.
Nakon implementacije osnovnog projekta, 2009. je pokrenut drugi paket mjera koje imaju za cilj čuvanje prirode i smanjenje troškova.
Jedan od narednih koraka je implementacija projekta modernizacije infrastrukture, kako bi efikasnost bila dodatno povećana. Nezavine novine
