LONDON, Prema Big Mek indeksu, koji formira britanski magazin Ekonomist, najpotcjenjenija valuta na svijetu je venecuelanski bolivar (86 odsto).
A precjenjeni su švajcarski franak (42,4) i norveška kruna (17,9 odsto).
Ekonomist kao mjernu jedinicu uzima cijenu hamburgera “big mek” u Mekdonaldsovim restoranima brze hrane širom svijeta i objavljuje “Big Mek indeks”, na bazi kojeg se može procijeniti koje su valute precjenjene, a koje potcjenjene.
Rublja je potcjenjena 60,7 odsto, jer kako su izračunali stručnjaci magazina, dolar bi trebalo da vrijedi 22,34 rublje a ne 56,82 rubalja, kao u momentu obračuna indeksa.
Pored rublje i bolivara, prema ovom indeksu potcjenjene su i mnoge druge svjetske valute, prenosi Rosijskaja gazeta.
U sličnoj situaciji kao rublja našle su se i valute zemalja BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika).
Prema računici eksperata, indijski rupi bi trebalo da vrijedi 61,7 odsto više, južnoafrički rand 56,3 odsto, kineski juan 42,8 odsto, a brazilski real 10,6 odsto više.
Manje od njih je potcjenjen izraelski šekel (3,3 odsto), a najviše od svih potcjenjen je venecuelanski bolivar (86 odsto).
Big Mek indeks je prilično popularan, ali nezvaničan način određivanja pariteta kupovne moći svjetskih valuta.
U osnovi, sama teorija pariteta kupovne moći pokušava da izjednači po vrijednosti određenu potrošačku korpu u različitim zemljama. Autori indeksa za njegovo izračunavanje koriste hamburger lanca Mekdonalds, jer se on pravi od standardnih, ali i različitih sastojaka i nudi se u mnogim zemljama.
U SAD cijena Big Meka je 4,79 dolara, u Rusiji 1,88 dolara (107 rubalja). To omogućava stručnjacima Ekonomista da zaključe da je rublja potcjenjena, jer za istu količinu dolara u Rusiji može da se kupi više “big mekova” nego u Americi.
Indeks Big Mek se pojavio 1986. godine (a sam sendvić 1967.) i postigao je “planetarnu popularnost”, jer je bilo malo međunarodnih istraživanja, objasnio profesor odeljenja za finansije Visoke škole za ekonomiju, Aleksandar Abramov.
Sada je to, kako je rekao, prije povod za razmišljanje na temu pariteta valuta, nego pouzdan instrument za poređenje . Ipak, indeks se izračunava na osnovu vrlo uskog segmenta robe – hljeb, povrće, jaja i meso.
Međutim, i proračuni međunarodnih statističkih organa za širok spektar robe široke potrošnje pokazuju da je sadašnji kurs rublje potcjenjen, naglasio je profesor.
“I što je interesantno, indeks Big Mek, pored svih metodoloških manjkavosti, nije daleko od rezultata Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)”, dodao je.
Ako pratimo logiku MMF-a, kurs dolara prema paritetu kupovne moći u prosjeku za 2014. godinu trebalo je da vrijedi 19,91 rublju. U 2016. taj pokazatelj bi trebalo da bude 24,95 rubalja, dok tržišni kurs iznosi 62,97 rubalja.
Ali, prema verziji MMF-a, nastavlja Abramov, taj jaz između fundamentalno utemeljenog i stvarnog kursa rublje će se smanjivati.
U 2020. godini kurs dolara po paritetu kupovne moći biće 27,5 rubalja, dok će tržišni kurs američke valute pasti na 52,6 rubalja. Tanjug