BANJALUKA, Prerađivači iz BiH su u fazi potpisivanja ugovora za otkup sirovina s proizvođačima, od kojih će u ovoj godini biti otkupljeno više hiljada tona voća i povrća za preradu.
Međutim, i proizvođači i prerađivači kažu da će sve zavisiti od vremenskih prilika, ali se ipak nadaju da će ova godina biti bolja od prethodne i da se nećemo suočiti s katastrofalnim vremenskim neprilikama koje su obilježile godinu iza nas, nanijevši ogromnu štetu poljoprivredi.
Žarko Mikić, direktor preduzeća “Vitaminka” Banjaluka, rekao je da se očekuje da ove godine imaju veću proizvodnju u fizičkom obimu za oko 20 odsto nego prošle godine. Kako kaže, to su planirali i u finansijskim efektima, ali da će sve to zavisiti od vremenskih uslova, jer rade sezonsku preradu voća i povrća.
“Nadamo se da će godina biti dobra. Ako bude, trebalo bi da oko tri miliona maraka uložimo u otkup voća i povrća, uglavnom na ovom našem prostoru”, rekao je Mikić. Prema njegovim riječima, u “Vitaminci” se nadaju da će se ove godine u Semberiji, Posavini i Lijevče polju proizvesti najveće količine onoga što im treba za preradu.
“Nama problem predstavljaju krastavci kornišoni, jer nema interesa u RS da se proizvode, a sa druge strane traženi su na tržištu”, kazao je Mikić. Što se tiče voća, mišljenja je da će biti dobra situacija ako ne bude vremenskih neprilika, jer su voćari dobro organizovani i uspješni u proizvodnji, dok “Vitaminku” najviše interesuje šljiva i jabuka. On je istakao da neće biti dovoljnih količina paprika babure i crvene roge, ali se ipak nada da će najveću količinu otkupiti sa domaćih njiva.
“Plan je da otkupimo oko 5.000 tona, uz rezervu da, ukoliko bude određenih tržišnih viškova i bude povoljna cijena, ‘Vitaminka’ to može uvijek da otkupi, s obzirom na to da ima hladnjaču i da to kao poluproizvod sačuvamo za narednu godinu”, kazao je Mikić.
Rusmir Hrvić, direktor sarajevskog “Klasa”, rekao je da ova firma u 2015. planira da ostvari saradnju s oko 800 proizvođača plantažnog jagodičastog voća i sakupljača šumskih plodova i gljiva. Kako je rekao, te količine su namijenjene za njihove skladišne i prerađivačke kapacitete hladnjače u Blažuju.
“Osim toga, planirana je i saradnja s proizvođačima voća i povrća za potrebe ‘Klasove’ maloprodaje. Riječ je o svježem programu koji se direktno plasira u ‘Klasove’ prodajne objekte. Važno je naglasiti da se isplata svih otkupnih količina vrši direktno po isporuci po principu novac za robu”, rekao je Hrvić.
Prema njegovim riječima, ove godine je za potrebe “Klasovih” prerađivačkih kapaciteta jagodičastog i drugog voća, planiran otkup 750 tona plantažne maline, 60 tona šumske kupine, 100 tona šumske borovnice, 60 tona divljeg šipka, 30 tona industrijske jabuke, zatim 10 tona suvog srijemuša, 30 tona svježeg vrganja i 10 tona suvog vrganja. Ipak, Hrvić je kazao da je najviše potreba za pšenicom, koje na godišnjem nivou iznose oko 90.000 tona. Prvi čovjek “Klasa” rekao je da su oni još ranije jasno iskazali opredjeljenje da kao društveno odgovorna kompanija od državnog značaja, sve potrebe “Klasa” za žitaricama, voćem i povrćem najprije probaju zadovoljiti iz domaće primarne poljoprivredne proizvodnje, te da je jedini uslov kvalitet.
“Prema planu, ‘Klas’ će za potrebe vlastite proizvodnje ove godine za žitarice, voće i povrće izdvojiti oko 40 miliona KM”, kazao je Hrvić.
Sa druge strane, Prehrambena industrija “Sava Semberija” u Bijeljini počela je potpisivanje ugovora s proizvođačima voća i povrća o količinama robe koju će predati na preradu u ovu kompaniju.
Jagoda Krsmanović, direktor ovog preduzeća, rekla je Srni da je “Sava” već sklopila ugovor s Poljoprivrednim dobrom “Semberija”, koje je od ove godine počelo proizvodnju povrća, te da će za potrebe “Save” obezbijediti određene količine paprike roge, graška, boranije, paradajza, patlidžana, te luka. Ona je napomenula da ugovori sada podrazumijevaju i određene sankcije za proizvođače voća i povrća, ukoliko ne ispoštuju ugovorenu proizvodnju.
Inače, “Sava Semberija” je u prošloj godini planirala 5.000 tona prerađenih proizvoda, ali zbog nedovoljne količine sirovina, uspjela je da ostvari tek nešto više od 20 odsto prerade. Nezavisne novine
