SARAJEVO, BANJALUKA – Institucije Bosne i Hercegovine, ukupno njih 33, kroz projekte koje su kandidovale kao prioritetne, traže više od 433 miliona KM. Iz Programa javnih investicija BiH 2017 – 2019. godina, koji je u četvrtak usvojio Savjet ministara BiH, a koji sadrži podatke o 261 projektu vrijednom milijardu i 809 miliona KM, vidljivo je da su u toku projekti teški 1,375 milijardi KM, dok su institucije kandidovale još 433,8 miliona KM.
“Projekti u provedbi finansiraju se iz domaćih sredstava, kroz budžet, grant i vlastita sredstva i iz ino-sredstava, kroz zajam ili grant”, navodi se u materijalima usvojenim na posljednoj sjednici Savjeta ministara BiH.
Što se tiče tih kandidovanih projekata, od svih institucija ubjedljivo najviše novca traži Ministarstvo transporta i komunikacija BiH (MKT), i to čak 91.962.266 KM za ukupno osam projekata koji se odnose uglavnom na izradu studijsko-projektne dokumentacije. Između ostalog, novac traže za izradu projektne dokumentacije za dionicu autoputa 5c od Zenice do Doboja, za šta im treba 19,5 miliona KM, kao i za prekograničnu saradnju s Hrvatskom, tj. izradu projektne dokumentacije za putno povezivanje, što će građane koštati čak 27 miliona KM. Pored toga, tu je i obnova, modernizacija i rekonstrukcija Međunarodne luke Brčko, za šta je neophodno izdvojiti 12,7 miliona KM, dok je za obnovu plovnog puta Save neophodno obezbijediti 23,4 miliona KM.
Pored MKT, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH traži 11,4 miliona KM, a između ostalog planiraju pripremu mapa za opasnost od poplava, za šta im treba 6,6 miliona KM. Ministarstvo spoljnih poslova BiH u naredne dvije do tri godine planira kupovinu, adaptaciju i opremanje DKP BiH u Ljubljani, Podgorici i Skoplju.
Pored ministarstava, dosta novca traži i Centar za uklanjanje mina, i to ukupno 82,5 miliona KM, od čega za “humanitarno deminiranje” treba 73,3 miliona KM, a za upozoravanje na mine čak 5,2 miliona KM. Sudeći prema dokumentaciji o javnim investicijama, sljedeće godine Agencija za statistiku BiH organizovaće popis poljoprivrede u BiH, za šta traže 13,6 miliona KM, a dobar dio zahtjeva institucija BiH odnosi se i na kupovinu objekata za trajan smještaj.
Tako, recimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka traži 2.000.000 KM za izgradnju upravne zgrade, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo sedam miliona KM za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, dok za potrebe trajnog smještaja u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru Direkcija za koordinaciju policijskih tijela traži gotovo 35 miliona KM.
Ukoliko se do 2019. godine plan investicija sprovede u djelo, nove, odnosno vlastite prostorije dobiće i Kancelarija za reviziju, za šta traže 5,5 miliona KM, zatim Agencija za lijekove i medicinska sredstva, kojoj za objekat u Banjaluci treba 5,6 miliona KM, a nove kancelarije i poslovne prostore tražili su i Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH, zatim SIPA, Institut za mjeriteljstvo itd. “Kandidovani projekti predstavljaju prioritetne potrebe, identifikovane od strane budžetskih korisnika za čiju realizaciju nisu osigurana finansijska sredstva.
Potrebe institucija planirane putem Informacionog sistema za upravljanje javnim investicijama bi trebalo da budu prioritet za sve izvore i načine finansiranja”, navodi se u Programu javnih investicija. Pored zahtjeva za nabavku poslovnih prostora, izradu studijske dokumentacije, unapređenje poslovanja itd., pojedine institucije zahtijevaju ogroman novac za jačanje informacionih kapaciteta, a tu su i pomalo nevjerovatni zahtjevi.
Recimo, Komisija za koncesije BiH, koja od svog osnivanja nije izdala nijednu koncesiju, traži 70.000 KM za obuku državnih službenika na temu javno-privatnog partnerstva. Slično je i s Parlamentarnom skupštinom BiH, koja traži 400.000 KM za uspostavljanje infrastrukture za parlamentarnu TV, kao i 200.000 KM za integrisano rješenje parlamentarne TV sa e-dokumentacijom i portalima. Nezavisne novine