VAŠINGTON, Amazon, osmi najveći privatni poslodavac na svijetu, s godišnjim rastom broja zaposlenih od 40 odsto, najavio je novi talas zapošljavanja.
Tako planira da svojoj radnoj snazi doda još 50.000 radnika. Ovih dana našao se pod optužbama da uništava radna mjesta.
Amazonov rast ima visoku cijenu i nju ne plaća samo Amazon.
Kompanija koju od osnivanja vodi Džef Bezos, kontroverzni preduzetnik i vizionar maloprodaje koji je preuzimanjem Vašongton posta ušao i duboko u teritoriju trgovanje, odavno je prepoznata kao terminator među konkurentima.
Kada Amazonu neko zasmeta, velika je vjerovatnoća da će biti istisnut ili progutan.
Usprkos svemu, u svjetskim razmjerama Amazon drži mali udio tržišta maloprodaje.
Kompanija ne može da istisne ni da proguta Alibabu, kinesku kopiju Amazona, čiji je osnivač i šef Džek Ma od početka biznis okrenuo najširem tržištu, pa prodaje sve (Amazon je, ko se još sjeća, započeo kao knjižara), a polazište mu je Kina.
Amazonova dionica ove godine je u odnosu na prošlu porasla 57 odsto, vrijednost Alibabine se udvostručila.
Kako to da su sindikati i “teoretičari rada” ovih dana uperili prst prema Amazonu kao ubici radnih mjesta? Problem je u definiciji “radnog mjesta”.
Amazon će i ubuduće biti najveći i najbrže rastući poslodavac, ali sve veći broj radnih mjesta otvaraće se isključivo robotima.
Analiza koju je nedavno objavio Kvarc jasno pokazuje da će se broj zaposlenih ljudi u velikoj maloprodaji (ne samo u Amazonu nego i u njegovim velikim globalnim konkurentima), počevši s ovom godinom, godišnje smanjivati za otprilike jedan odsto.
To se čini malom brojkom, ali reč je o 170.000 ljudskih radnih mjesta i o prvom godišnjem padu broja zaposlenih (ljudi) od 2009. godine.
Amazonov ogroman rast potrebe za radnom snagom neće biti dovoljan da pokrije gubitak ljudskih radnih mjesta u industriji.
Amazon je ove godine u svoju radnu snagu uključio 55.000 robota i očekuje se da će se stopa rasta njihove zaposlenosti dramatično povećavati.
Kompanija je objavila da je na popisu zaposlenih na kraju 2016. imala 45.000 robota, ali da je tokom prve polovine ove godine uposlila još njih 35.000, a da će do kraja godine njihov ukupan broj porasti za još 40.000, na ukupno 120.000.
To je povećanje robotske radne snage za 75.000 radnih jedinica u jednoj godini. Roboti su inicijalno visok trošak, ali rade 24 sata na dan, ne traže platu i ne odlaze na odmor ni na bolovanja. Jutarnji list