BEOGRAD, Potrošači u Srbiji smatraju da je i dalje veliki problem odsustvo efikasnih mehanizama koji bi obezbjedili sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača, a najveći problem u zaštiti njihovih prava je bezbjednost hrane i pića, rečeno je juče na predstavljanju rezultata projekta “Potrošačko savjetovalište”.
Novi Zakon o zaštiti porošača, koji je u pripremi, imaće za cilj unapređenje zaštite potrošača u skladu sa pravom, praksom i standardima EU, rečeno je na tom skupu.
Predstavljajući rezultate ankete o zaštiti prava potrošača u Srbiji, Ivo Čolović iz CESID-a, naveo je da prema toj anketi više od polovine ispitanika smatra da je sistem zaštite potrošača u Srbiji lošiji nego prije 10 do 15 godina, dok samo četvrtina misli da je ta situacija poboljšana.
Najveći problem u zaštiti prava potrošača u Srbiji je bezbjednost hrane i pića, i to je istaklo više od polovine anketiranih, rekao je Čolović i naveo da četvrtina ispitanika smatra da je najveći problem to što ne postoji efikasan mehanizam za ostvarivanje prava potrošača.
Anketa je pokazala da potrošači doživljavaju i sudski spor kao neefikasno sredstvo za ostvarivanje svojih prava, a polovina ispitanika smatra da ti sudski procesi traju predugo, rekao je Čolović.
Prema anketi, potrošači najviše povjerenja (61 odsto) imaju u inspekcijske službe, dok je 56 odsto navelo da nije zadovoljno odgovorima na primjedbe od udruženja potrošača.
Skoro 76 odsto potrošača je bilo iznenađeno saznanjem da imaju veća prava nego što su znali, a 74 odsto je izrazilo uvjerenje da se vrijedi boriti za ostvarivanje većih prava, naveo je Čolović.
Aleksandar Zavišić iz Centra za novu politiku rekao je da su u novom Zakonu o zaštiti potrošača, koji je u pripremi, preuzeta i mnoga pozitivna iskustva iz EU, a jedna od navažnijih novina biće veća ovlašćenja za inspekcijske službe, koje će moći da rješavaju sporne situacije u kratkom roku.
Zavišić je najavio da je u pripremi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji će biti usklađen sa zakonom o zaštiti potrošača.
Navodeći primjere i iskustva iz svakodnevnog života, Zavišić je naveo da mnogi potrošači recimo ne znaju da imaju pravo da u toku od 14 dana vrate proizvod koji je kupljen “na daljinu”, odnosno poručivanjem preko oglasa i interneta, a isto to se odnosi i na “pravo pokajanja”, prilikom uzimanja kredita u banci.
Zavišić je naveo primjer da je proizvođač, odnosno trgovac po zakonu dužan u garantnom roku da preuzme, popravi i vrati neispravan proizvod, ali se on u Srbiji rijetko sprovodi. Tanjug
