BEOGRAD, Nacrt strategije razvoja industrije informacionih tehnologija vlada će usvojiti u naredne dvije nedelje, jedna od mjera je i smanjenje poreza i doprinosa na zarade. 
Kada je pre oko mjesec dana Savjet za ekonomski razvoj preporučio da se odobri 22,8 miliona evra podsticaja za šest stranih kompanija, među kojima je i „Endava d.o.o. Beograd”, predstavnici srpskog IT sektora prvi put su se ozbiljno naljutili na državu.
Kako kažu, na ovaj način država se debelo umješala u tržišnu utakmicu jer je omogućila ovim kompanijama da preuzmu najkvalitetnije kadrove na tržištu rada.
Svaki podsticaj IT industriji je od izuzetnog značaja, ali mora biti utemeljen na ozbiljnim analizama, kaže za „Politiku“ Tatjana Matić, državna sekretarka Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.
Podsticajne mjere za zapošljavanje u IT sektoru, koje je definisalo ovo ministarstvo, odnose se prije svega na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i kontinuirano učenje.
Najkasnije u naredne dvije nedelje vlada bi trebalo da usvoji Nacrt strategije razvoja industrije informacionih tehnologija od 2017. do 2020. godine.
Naša sagovornica ističe da država planira toliko da olakša uslove poslovanja da više neće biti isplativo poslovanje u sivoj zoni.
– Glavni prioriteti strategije su razvoj uspješnih preduzeća i proizvoda u IT oblasti, unapređivanje administrativnog okruženja, jačanje kadrovskih potencijala i modernizacija poslovanja u svim privrednim granama upotrebom IT. Ovaj dokument pravili smo u saradnji sa privrednicima, investitorima i kolegama iz drugih ministarstava tako da zaista sadrži smjernice za rješavanje konkretnih problema – objašnjava državna sekretarka.
Nedostatak kadrova, glavni je problem IT sektora, upozorava naša sagovornica napominjući da nisu pretjerane procjene da bi na našem tržištu trenutno moglo da se zaposli čak 30.000 IT stručnjaka.
Godišnje u Srbiji diplomira između 1.000 i 1.500 mladih ljudi koji mogu da rade u ovoj oblasti, a cilj je da se do 2020. taj broj poveća bar petostruko.
Nije dovoljno samo povećati upisne kvote na fakultetima, mišljenje je naše sagovornice, već se mladi moraju uputiti u ovu oblast od osnovne škole.
Izvesno je da će već od sljedeće godine, naši osnovci, imati novi predmet – informatiku i programiranje. Na taj način država, na dugoročnom planu, rješava probleme sa nedostatkom kadrova.
– Jedan takav predmet uči djecu algoritamskom razmišljanju i priprema ih za savremeno informaciono okruženje. Obezbjedili smo besplatan vajfaj za 1.800 škola u Srbiji umrežavanjem škola na Akademsku mrežu Srbije, a u planu je opremanje škola računarima ili tabletima. Ipak, dok ne stasaju nove generacije stručnjaka država će sufinansirati programe dokvalifikacije, prekvalifikacije i kontinuiranog učenja. Pripremili smo programe dodatnog obrazovanja za fakultetski obrazovane ljude, a stručnjacima sa srednjom stručnom spremom pružićemo podršku za dalji razvoj – ističe naša sagovornica.
Ona je svjesna da mnoge IT kompanije posluju u sivoj zoni, što je nemoguće u potpunosti iskorijeniti. Kako bismo se izborili sa sivom ekonomijom, kako kaže, moramo uvećati ulaganja u IT sektor.
U Srbiji se u ove svrhe izdvaja 62 evra po stanovniku, a u Evropskoj uniji skoro deset puta više (prosječno 600 evra po stanovniku).
Iako se IT industrija uspješno razvija i bez posebnih olakšavajućih mjera fiskalne politike država bi trebalo da uvede određene poreske olakšice radi dodatnog podsticaja.
Razmatra se smanjenje poreza i doprinosa na zarade u ovoj oblasti, ali tek krajem 2017. godine, nakon isteka aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. Država će sklapati međunarodne ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i poreske kredite za ulaganja.
Preduzeća iz ove oblasti imaće podršku države kroz bilateralnu saradnju za razne nastupe na javnim tržištima, učešće na sajmovima, otvaranje predstavništava u inostranstvu i jačanje marketinških kapaciteta.
Osim toga, važno je podsticati investiranje u IT sektor, podržati početnike u ovom poslu, start-ap preduzeća, ali pomoći IT udruženjima (tehnološki parkovi, klasteri i habovi).
– Dešava se da mladi ljudi uspješno pokrenu novo preduzeće, razviju dobar proizvod ili uslugu i nakon toga stagniraju. Oni su dobri programeri i inovatori, ali moraju da nauče da plasiraju svoj proizvod, osvajaju tržište i razviju biznis, da budu uspješni menadžeri i trgovci. To nije lako, a država će im pomoći da razviju održiv biznis – ističe državna sekretarka.
Baš zbog toga u planu je razvijanje regionalne mreže IT udruženja, pogotovo u nerazvijenim oblastima, kako bi se podstaklo zapošljavanje.
Veliku ulogu u ovom poslu imaće Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu koje bi trebalo da preporuči opštinama da pomognu novim kompanijama ustupajući im određeni poslovni prostor, smanjujući im troškove za struju, vodu i druge vrste nameta. Politika