SARAJEVO, Ulje kompanije “Bimal” iz Brčkog i jaja kompanije “Bingo” iz Tuzle prvi su proizvodi u BiH, ali i regionu, koji nose oznaku “proizvedeno bez GMO”, a što je garancija potrošačima da se u njihovom sastavu ne nalaze genetski modifikovani organizmi.
U pitanju je oznaka jedinstvena za cijeli region, a BiH je, zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije, učestvovala u razvoju tog standarda i prva koja je na osnovu toga usvojila nacionalne smjernice.
“Ovo znači i da proizvođači iz BiH postaju konkurentni na evropskom i regionalnom tržištu. BiH je uspostavila pravila koja se primjenjuju za proizvodnju, kontrolu, sertifikovanje i označavanje proizvoda bez GMO supstanci i prvi smo u regionu u tome”, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prema njegovim riječima, potrošači sada imaju mogućnost na tržištu da biraju između onih proizvoda koji su po jasnim pravilima označeni po ovom, najvišem standardu.
Nataša Pucar, direktor korporativnih komunikacija kompanije “Bimal”, izrazila je zadovoljstvo što se u BiH proizvodi mogu obilježavati na ovaj način.
“U ‘Bimalu’ smo se opredijelili za ‘bez GMO’ proizvodnju. Sve do sada nismo imali priliku da tu proizvodnju i obilježimo i potrošaču jasno, standardom, pokažemo da je naša proizvodnja bez GMO”, kazala je ona.
Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije kompanije “Bingo”, kazao je kako ova firma ima fokus da, osim povoljnih cijena, obezbijedi svojim potrošačima i kvalitetne, sigurne proizvode.
“Želimo da ovim, u ovom momentu prvim iskorakom, ohrabrimo i ostale proizvođače da idu u ovaj proces”, rekao je on.
Mario Beus, šef Odsjeka za biljnu proizvodnju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kazao je da, kada se govori o genetski modifikovanoj hrani, prije svega se misli na GMO soju koja se koristi kao hrana za životinje, a koju BiH u velikoj mjeri uvozi.
Međutim, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kaže kako je to veoma teško spriječiti s obzirom na to da je u svijetu 78 odsto soje genetski modifikovano, te je u tim uslovima veoma teško biti konkurentan i održati “čistoću” proizvodnje.
“Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja može proizvesti dovoljno soje koja nije genetski modifikovana za svoje potrebe, a BiH zadovoljava manje od 10 odsto svojih potreba za sojom”, istakao je Pašalić.
Inače, kada je proizvodnja hrane u pitanju, u Republici Srpskoj je oko 4.000 hektara zemljišta zasijano sojom koja u sebi ne sadrži GMO, a poljoprivrednici koji se odluče za ovakve usjeve, dobijaju dodatnu podršku Ministarstva.
“Svaki proizvođač u Republici Srpskoj koji proizvodi soju koja nije genetski modifikovana dobije 200 KM po hektaru od Vlade”, kazao je Pašalić. Dejan Tovilović/Nezavisne
