BEOGRAD, Stručnjaci za finansijsko tržište sa blagim optimizmom dočekuju ovu godinu u pogledu poslovanja Beogradske berze.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Ćirović istakao je da je godina iza nas bila dosta teška, jer je promet na finansijskom tržištu bio izuzetno mali – jedan od najmanjih posljednjih godina, dok bi 2013. trebalo da donese blagi oporavak tržišta.
“Ova godina trebalo bi da donese bolje promete, bez obzira što 2012. godina nije godina kojom se tržiste kapitala može pohvaliti”, rekao je Ćirović.
On je izrazio očekivanje da će se u 2013. nastaviti proširivanje baze kvalitetnih finansijskih instrumenata, da će još neki gradovi i lokalne samouprave emitovati municipalne obveznice i da će neke kompanije iz realnog sektora krenuti sa emisijom korporativnih obveznica.
“Očekujem i da će država konačno da svoje dužničke papire, odnosno obveznice trezora, iznese na berzu. O tome se dugo priča i mislim da postoje svi uslovi za to”, ocijenio je Ćirović.
To je, kako je naveo, vrlo važno za povećanje likvidnosti tog segmenta tržišta, za povećanje transparetnosti trgovanja, formiranje krive prinosa i utvrđivanje fer cijena dužničkih instrumenata.
Prema njegovom mišljenju, na tržištu kapitala u 2013. godini “ne treba očekivati neko čudo” i “neki ogroman bum”.
“Kriza je i dalje prisutna, a privredni ambijent u zemlji nešto je što sustinski opredjeljuje i fizionomiju finansijskog tržišta!”, podsjetio je Ćirović ocjenivši da u ovakvom privrednom ambijentu Srbija ne može da ima finansijsko tržiste koje će biti znatno iznad privrednog ambijenta.
“Mislim da bismo mogli realno da očekujemo godinu koja će biti uspješnija od prethodne i po pitanju prometa i po pitanju uključivanja novih finansijskih instrumenata i mislim da tu treba da imamo blagi optimizam”, istakao je Ćirović.
On je napomenuo da su kod Zakona o tržistu kapitala, čija primjena je počela u novembru 2011, i Zakona o privrednim društvima, dva važna sistemska zakona, uočeni neki nedostaci na čijem otklanjanju se radi. Ćirović je naveo da Ministarstvo finansija i privrede upravo formira radne grupe u kojima će biti i predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti i Narodne banke, i u onim dijelovima gdje je to značajno i predstavnici Centralnog registra i Beogradske berze, koje će izmjeniti određene nelogičnosti i nedosljednosti tih zakona, tako da bi do njihove formalne izmene trebalo da dođe na proljeće ove godine.
Povodom pojavljivanja javnih preduzeća na berzi, on je ocijenio da je izlaskom NIS-a na berzu tržište mnogo dobilo “ne samo u smislu povećanog prometa i broja transakcija, nego i u kvalitativnom smislu, i u kontekstu vrlo dobrog i kvalitetnog korporativnog upravljanja, koji je počeo polako da nameće standarde i drugima”.
Ćirović smatra da tržište kvalitativno mogu jedino da promjene i pokrenu najveće kompanije, misleći pri tom, kako je naveo, na javna preduzeća koja po kvalitetu korporativnog upravljanja u svakom slučaju idu ispred nekih manjih i preduzeća srednje veličine.
On je podsjetio da se očekuje i izlazak Telekoma na berzu, ali se još ne zna kada će se to desiti, jer će zavisiti od odluke države kao osnivača tog preduzeća.
“Čeka se pogodan trenutak, i ne bih iznosio nekakve procjene kada će to biti. Akcije su svakako podjeljene i to nije sporno. Kada će građani dobiti mogućnost, da njima trguju vidjećemo, država će o tome odlučiti”, precizirao je Ćirović.
On je ocijenio da ne bi trebalo očekivati izlazak drugih javnih preduzeća na berzu tako brzo, jer ona moraju da se najprije korporativno restrukturiraju i naprave određene unutrašnje promjene naglasivši da pri tome misli na EPS i neka druga javna preduzeća. Tanjug