BANJALUKA – Klimatske promjene, kasni mrazevi, dugotrajne suše i velike razlike u otkupnim cijenama proizvodnju maline u posljednje tri godine smanjile su za 50 odsto. Zbog toga su proizvođači prošlu sezonu dočekali sa značajno manjim prinosima i brojnim problemima u plasmanu.
Vlasnici hladnjača ističu da veliki broj proizvođača zbog neisplativosti uništava zasade.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara iz Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ivan Stojanović istakao je za “Glas” da su neujednačen otkup i različita cijena po kilogramu dodatno ugrozili položaj proizvođača.
“Za isti rod dobijali smo od šest do osam i po maraka, dok je u Srbiji cijena u većini slučajeva iznosila i do deset maraka po kilogramu”, kazao je Stojanović.
Prema njegovim riječima, prošla godina je bila specifična, jer su od samog početka imali probleme.
“Prije svega, najveći problem su nam bili kasni mrazevi, a onda kasnije i velike suše koje su trajale preko 40 dana. Zbog toga je proizvodnja, bar kada je riječ o Bratuncu, Srebrenici i Milićima, pala. Slična situacija je i u Srbiji gdje su veći proizvođači”, rekao je Stojanović.
Ističe da, iako većim dijelom na tom području imaju sisteme za navodnjavanje, ni oni nisu mogli potpuno da spasu prošlogodišnji rod malina i prinose.
“Proizvodnja je manja za one koji nisu imali sistem za navodnjavanje i kod kojih malina nije bila na vrijeme zaštićena. Radovi u malinjacima počinju već u jesen i nastavljaju se rano u proljeće kako bi se dobila kvalitetna i zdrava malina. Oni koji su više ulagali i više radili imali su i nešto bolje rezultate”, pojasnio je Stojanović.
Klimatske promjene, kako kaže, sa nekadašnjih oko 2.500 tona, rod su srezale na oko 1.200 do 1.300 tona. Ističe da na našem tržištu nemaju zagarantovanu, takozvanu ulaznu cijenu prije berbe, kao što je to slučaj u Srbiji i zbog toga će nastojati da u saradnji sa novim otkupljivačima obezbijede bolje uslove.
Ništa bolja situacija nije ni kod otkupljivača, koji su kazali da je prošla sezona za ovo crveno bobičasto voće bila jedna od najlošijih do sada, sa znatno manjim otkupom, slabom izvoznom cijenom i sve većim brojem proizvođača koji zbog neisplativosti uništavaju zasade.
Vlasnik jedne od najvećih hladnjača u Podrinju “Agro dr” iz Bratunca Petko Rankić kazao je da su visoki troškovi proizvodnje, nestabilno tržište i izostanak podrške institucija doveli do pada količina, velikih finansijskih gubitaka u hladnjačama i demotivacije proizvođača, a što se direktno odražava na budućnost malinarstva.
“Veliki broj ljudi je u međuvremenu uništio zasade, jer cijena nije bila adekvatna, troškovi su ogromni, a izvozna cijena veoma loša. Zbog toga su mnogi odustali od proizvodnje”, rekao je Rankić za “Glas”.
Dodao je da on obično otkupljuje oko hiljadu tona malina, pa i više, ali da je prošle godine otkupio svega nekih 400 tona.
“Već tri godine vučem ogroman minus. On je nastao kada je počeo rat u Ukrajini, kada je tržište bilo potpuno poremećeno. Tada smo proizvođačima plaćali 8,5 maraka po kilogramu, a izvozna cijena je bila oko dva evra, što znači da sam po kilogramu bio u minusu od četiri do četiri i po marke”, pojasnio je Rankić i dodao da ne očekuje ništa bolje ni od ove godine. Ranije je, pojašnjava on, u Bratuncu gotovo svaka seoska porodica imala maline i od toga se normalno živjelo, a danas to više nije slučaj, jer je tržište prezasićeno te su mnogi u tome vidjeli biznis.
Ivan Stojanović je istakao da osim ljudskog i klimatskog faktora na potencijal proizvodnje malina utiče i to što se kod nas malina često otkupi i bez dodatnog truda proda u Srbiji, gdje otkupljivači zarade po tri do četiri marke po kilogramu.
“Zbog toga smo nezadovoljni otkupljivačima. Dešavalo se da jedan proizvođač dobije osam i po maraka po kilogramu, a drugi, koji je njiva do njega, dobije samo šest KM, što je nelogično i neprihvatljivo”, pojasnio je Stojanović. Glas Srpske