BEOGRAD, Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta i srbijanski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić danas su u Beogradu potpisali Sporazum o plovidbi vodnim putovima na unutrašnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju kojim se uz ostalo regulišu i pitanja iz područja privredne djelatnosti u unutrašnjoj plovidbi.
U obraćanju na zajedničkoj pres konferenciji nakon potpisivanja sporazuma ministar Kalmeta rekao je da se radi o vodnom koridoru koji je od interesa za Hrvatsku i Srbiju, a praktički i za cijelu Europu, te da je interes obiju zemalja da se taj dio vodnog puta počne sistemski, detaljno i planski održavati.
“To dosad nije bilo definisano, dosad smo praktično radili onako, svako ponešto, a generalno se nije radilo ništa. Taj plovni put je sve ugroženiji i zato je dobro da je potpisan ovaj sporazum”, istaknuo je Kalmeta.
Sporazum će omogućiti brzo rješavanje kritičnih mjesta na dijelu Dunava radi uspostave sigurne plovidbe, posebno sektora Apatin na srbijanskoj strani i sektora Kopački rit na hrvatskoj strani, što je prioritet obje države. Ujedno će biti uspostavljena suradnja na obilježavanju vodnog puta i izgradnji vodnih građevina u svrhu osiguranja sigurnosti plovidbe.
Do sada su se plovidba, tehničko održavanje zajedničkog dijela plovnog puta i obilježavanje radi sigurnosti plovidbe između dviju država odvijali na osnovu Konvencije o režimu plovidbe Dunavom, koju su obje zemlje, ujedno i članice Dunavske komisije, potpisale.
Konvencija uglavnom regulira opšta pitanja slobode plovidbe, ali ne i pitanja iz područja privredne djelatnosti u unutrašnjoj plovidbi, koja su sada obuhvaćena potpisanim sporazumom. Njime se među ostalim preciznije regulišu odnosi u području sigurne plovidbe Dunavom, tehničkog održavanja i obilježavanja vodnih puteva kao i pravni i tehničko-ekonomski uslovi saradnje te u pogledu međusobne zaštite privrednih interesa.
Srbijanski ministar Milutin Mrkonjić izrazio je zadovoljstvo današnjim potpisivanjem sporazuma dodavši kako je tome prethodio sastanak delegacija dvije zemlje na kojem je bilo riječi i o saradnji u cestovnom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju.
Govoreći o saradnji u ostalim područjima, Kalmeta je istakao da dugovi srbijanske željeznice prema Hrvatskoj s kamatama iznose oko 22 miliona eura, navevši kako glavnica iznosi između sedam i osam miliona eura, a da su ostalo kamate, te da postoje modeli da se to riješi ili novcem ili robom ili na neki drugi način. On je podsjetio da je 1995. godine Međunarodna željeznička organizacija okupila željeznice koje su imale obaveze jedne prema drugima i koje su tada potpisale sporazum da se takve obaveze riješe tako da se kamata otpiše, a da se plati pola ili cijela glavnica, ovisno o dogovoru.
“Radimo na tome, nismo još do kraja definisali sve elemente toga, vjerujem da će, kada ministar (Mrkonjić) dođe u Zagreb, naši timovi iz željeznica to da tada dogovoriti i dobiti sve potrebne saglasnosti od institucija od kojih ih moraju dobiti za takav dogovor, i da bi to onda mogli okončati”, objasnio je Kalmeta.
Vezano uz cestovni saobraćaj ministri su najavili još 1.500 hrvatskih univerzalnih dozvola za transport srbijanskim prevoznicima te takođe izrazili očekivanje da će problemi u vazdušnom saobraćaju između dviju zemalja biti riješeni do sljedeće godine.