SARAJEVO – Bosna i Hercegovina kasni u reformi energetskog sektora koji ima veliki potencijal i može da bude najprofitabilniji u cijeloj BiH ekonomiji, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL Endru Begel, direktor ekonomskog odjela USAID-a.
Prema njegovim riječima, iako postoji značajan napredak u ovoj oblasti potrebna je veća posvećenost i značajnije promjene, a koje se odnose na energetsku efikasnost i čistu energiju.
“Bosna i Hercegovina mora napraviti neke značajne promjene. Koliko god te promjene bile složene i izazovne, ujedno su to i mogućnosti”, poručio je Begel.
CAPITAL: U kojoj je fazi reforma energetskog tržišta u BiH?
BEGEL: Kada posmatramo sektor električne energije, možemo biti uopšteno zadovoljni. Tržište je otvoreno i kupci mogu slobodno odabrati snabdjevača ako pronađu onog koji će im omogućiti bolje uslove. S druge strane, u sektoru prirodnog gasa postoje mnogi problemi koji predstavljaju prepreku daljnjem razvoju potrošnje prirodnog gasa i razvoju tržišta prirodnim gasom u BiH. Jednom kada BiH postavi sve alate, kako zahtijevaju relevantne direktive EU, može postati značajan igrač na tržištu kada je u pitanju trgovina električnom energijom i nj proizvodima. Na taj način, sektor električne energije može ostati jedan od najprofitabilnijih sektora BiH ekonomije. U slučaju tržišta prirodnim gasom, reforma će donijeti prijeko potrebnu transparentnost u ovaj sektor i poboljšati sigurnost snabdijevanja za građane BiH. Stabilno i profitabilno tržište energijom neophodno je za ekonomiju države. Jednom kada BiH završi reforme tržišta energije, tržište električne energije i prirodnog gasa biti će postavljeno na isti način kao i tržišta električnom energijom i sistemima svih ostalih država u Evropi. Stoga će BiH tržište električnom energijom i prirodnim gasom biti spremno za pridruživanje regionalnim i EU tržištima energije, što će otvoriti niz novih mogućnosti za ekonomske koristi.
CAPITAL: Šta ta reforma treba da obuhvati?
BEGEL: U proteklom periodu došlo je do primjetnog kašnjenja u reformi energetskog sektora u BiH, što je posebno vidljivo iz Izvještaja Energetske zajednice. BiH je preuzela određene obaveze prema međunarodnim ugovorima i institucijama, što nužno zahtijeva nastavak reformi. Bosna i Hercegovina treba raditi na prijelazu na čistu energiju, što predstavlja sistematski prelazak sa konvencionalnih energetskih sistema na nove sisteme s povećanim udjelom obnovljivih izvora energije, povećanom uštedom energije i aktivnijom ulogom potrošača energije. Ovo je strukturna promjena koja se događa širom svijeta i zahtjev je zakonodavstva EU. Stoga, Bosna i Hercegovina mora pronaći svoj put koji će joj omogućiti da sačuva svoju komparativnu prednost kao neto izvoznik električne energije i pridruži se regionalnim i svjetskim trendovima energetske tranzicije.
CAPITAL: Koji su zakoni usvojeni u tom pravcu, a koji bi trebali biti usvojeni?
BEGEL: BiH je postigla značajan napredak u reformi sektora. Nedavno je Republika Srpska usvojila novi zakon o električnoj energiji koji je u skladu sa direktivama EU, a vlada Federacije formirala je radne grupe koje će raditi na nizu reformskih zakona koji uključuju Zakon o električnoj energiji, Zakon o prirodnom gasu, Zakon o energetici i Zakon o Energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima, a sve u skladu sa direktivama EU. Međutim, očito je da sektor treba preduzeti značajne intervencije na polju komercijalizacije elektroenergetskih kompanija, uključujući razdvajanje distributivnih preduzeća, usvajanje novih propisa koji će osigurati potpuno otvaranje tržišta električne energije i provesti energetsku tranziciju. To su ozbiljni zadaci koje treba riješiti što je prije moguće kako bi BiH mogla ići u korak s regijom i ne zaostajati.
CAPITAL: Kakve će koristi građani imati od toga i kako će se to odraziti na ekonomiju u državi?
BEGEL: BiH mora napraviti neke značajne promjene. Koliko god te promjene bile složene i izazovne, ujedno su to i mogućnosti. Raspon ovih mogućnosti je vrlo širok. Energetska efikasnost kao jedan od stubova energetske tranzicije ekonomski je potencijal za razvoj malih i srednjih preduzeća, stvaranje brojnih novih radnih mjesta i istovremeno veliki potencijal za uštedu energije, poboljšanje zaštite životne sredine i smanjenja zagađenja zraka u gradovima. Novi investicijski ciklus trebao bi biti prilika za BiH društvo da se uključi u njegovu implementaciju. Jedan od elemenata energetske tranzicije u EU je takozvana “demokratizacija” energetskog sektora. Ona podrazumijeva aktivno uključivanje potrošača u funkcionisanje sektora u kojem svaki građanin može postati aktivni učesnik i imati korist od toga. Sve su to direktne koristi za građane BiH koje se mogu postići što bržim usvajanjem potrebnih reformi.
CAPITAL: Šta EU zahtijeva kada je riječ o energetskom sektoru i kako BiH stoji po pitanju ispunjavanja svojih obaveza?
BEGEL: BiH je postala članicom Energetske zajednice nakon potpisivanja Ugovora u julu 2006. godine. Ključni cilj Energetske zajednice je proširiti pravila i principe unutrašnjih tržišta energije na zemlje Jugoistočne Evrope, Crnomorski region i šire, na osnovu pravno obavezujućeg okvira. Drugim riječima, obaveze Energetske zajednice naš su program reformi za energetski sektor čija će primjena biti korak ka pristupanju EU. Prema godišnjem izvještaju (Energetske zajednice) o provođenju, BiH je na osmom mjestu od devet članova Energetske zajednice, tj. na pretposljednjem. Do danas BiH nije primijenila Treći paket u elektroenergetskom sektoru, a u sektoru prirodnog gasa nije primijenila ni Drugi paket. To su među najznačajnijim kršenjima Ugovora o Energetskoj zajednici.
CAPITAL: Dejan Tovilović
