VAŠINGTON, U prelomonom času za američki kapitalizam, predsjednik SAD-a Barak Obama je izveo Dženeral Motors (GM) pod zaštitu suda za bankrotstva i stavio vladu na kormilo kompanije koja je nekada simbol ekonomske snage nacije.
Pali džin, najveća američka industrijska firma koja je ikad ušla u bankrot, gasi 21.000 radnih mjesta i raskida saradnju sa 2.600 prodavaca – trećinu svoje radne snage i 40 odsto svojih dilera.
Kompanija kaže da ima 172,81 milijarde dolara duga ali i 82,29 milijarde dolara imovine.
“Mi djelujemo kao nevoljni akcionari zato što je to jedini način da pomognemo oporavku GM-a,” rekao je Obama o privremenoj nacionalizaciji 100 godina starog proizvođača automobila i nekad najvećeg poslodavca u SAD.
Odlazak GM u bankrotstvo stopama Krajzlera (Chyrsler), Obama je ispratio isticanjem onoga što je nazvao “izvodljivim i dostižnim planom koji će slavnoj američkoj kompaniji dati šansu da se ponovo podigne.” Od velike trojke proizvođača automobila u Detroitu, samo je Ford izbjegao reorganizaciju pod zaštitom suda i nije uzeo novčanu pomoć od države.
Plan skovan prije ulaska u bankrotstvo – koji su sastavili vlada, kompanija, radnički sindikat i grupa vlasnika obveznica, daje američkoj administraciji 60 odsto vlasničkog udjela u nekad najvećem proizvođaču motornih vozila na svijetu. Dodatnih 12,5 procenata će biti u ruklama vlade Kanade.
“Nije mi namjera da upravljam Dženeral motorsom”, rekao je Obama.
Njegov jedini cilj, kako kaže, jeste da vrati GM na noge i onda se “brzo povuče”. Cilj vlade je da proda svoj dio u kompaniji čim ona postane ponovo profitabilna.
Ipak, SAD će možda morati da neko duže vrijeme budu akcionar GM-a. Ni Obama ni njegov predstavnik nisu nagovjestili koliko će dugo trajati uplitanje države u GM. “Ne znam da li postoji rok”, kaže Robert Gibs (Gibbs), portparol Bjele kuće.
Sa državom na putu da postane novi vlasnik novog GM-a, budućnost posrnulog koncerna je neizvjesna – sa puno mogućnosti za sukobe i mnogo rizika za poreske obveznike.
Plan reorganizacije kroz bankrotstvo će možda kupiti nešto vremena ali ne čini ništa da osigura uspjeh GM-a, kaže vođa repubikanaca u Predstavičkom domu Džon Boner (John Boener). “Jedino je jasno da je vlada čvrsto u poslu vođenja kompanija korišćenjem novca poreskih obveznika”.
Obama kaže da shvata da bi čak i privremana nacionalizacija GM-a “navela neke Amerikance na okljevanje”, ali da je i to bolje nego pustiti kompaniju da potpuno propadne.
Administracija će dati GM-u dodatnih 30 milijardi dolara da se reorganizuje tokom bankrotstva kao dodatak sumi od 20 milijardi dolara koju je kompanije već pozajmila od države. GM će takođe dobiti 9,5 milijardi dolara od Kanade.
Obama kaže da je ekonomska kriza “obogaljila privatna tržišta kapitala i natjerala nas da preduzmeno korake u finansijskom sistemu – i među našim kompanijama – koje u drugim prilikama ne bi ni razmotrili”.
To stavlja vladu u “nepoželjni položaj vlasnika velikih djelova privatnih kompanija”, kaže Obama. Ali, nastavlja on, “njihovo preživlajvanje i uspjeh cijele ekonomije zavisi od takvog agresivnog djelovanja”.
SAD prolaze kroz najveću nacionalizaciju u vrijeme mira. Vlada je i ranije uzimala udio u željeznicama, čeličanama, rudnicima uglja i stambenim kućama pod zapljenom – ali uglavnom u vrijeme ratova.
Većina nacionalizacija je bila privremena, ali se jedna održala – putničke željeznice Amtrak.
Bankrotstvo GM-a dovodi državu na kormilo kompanije
