BEOGRAD, Banke vrlo često naplaćuju građanima održavanje tekućeg računa koji se više ne koristi. Najčešće se to događa sa računima koji su ostali poslije otplate kredita ili kreditne kartice. Građani izmire svoje obaveze za zajam, ali ne ugase račun jer smatraju da se to radi po automatizmu. Banka, međutim, nastavi da naplaćuje održavanje praktično mrtvog računa jer na njemu nema više nikakvog prometa, ali o tome ne obavještava klijenta.
Da ima određeni dug koji u nekim slučajevima može da dostigne i do 10.000 dinara, građanin obično sazna onog trenutka kada u banci zatraži neku novu uslugu, a službenik mu kaže da je ne može dobiti jer ga je registrovao kreditni biro zbog kašnjenja u otplati obaveza po tekućem računu.
Tako je Beograđanka M. R. nije uspjela da produži dozvoljeni minus u svojoj matičnoj banci, jer nije izmirila obaveze za korišćenje tekućeg računa u banci u kojoj je otplatila kredit početkom ove godine. Nije, međutim, ugasila račun, pa su njene obaveze za pola godine dostigle 1.170 dinara, ali je kamata za taj period 800 dinara, što je oko osamdeset odsto od osnovnih obaveza. Ona tvrdi da od banke za ovaj dug nije dobila nikakvo rješenje već su joj svakog mjeseca stizale molbe za učešće u anketi o kvalitetu usluga ove banke.
– Građani su obavezni da prilikom otplate kredita ili kreditne kartice koji uvijek imaju i tekući račun na koji se rate uplaćuju, ukoliko više ne žele da ga koriste, podnesu zahtjev i za njegovo gašenje – kaže jedan bankar.
– Ukoliko to ne učine, a ne uplaćuju na tekući račun nikakav novac za njegovo dalje održavanje zapašće u minus odnosno imaće kašnjenje u otplati obaveza, a poslije 60 dana o tome će biti obaviješten i kreditni biro. To automatski znači da neće moći dok ne izmire obaveze po tekućem računu da koriste bilo koju drugu bankarsku uslugu.
Mnogi građani za ovaj postupak ne znaju, a mnogi bankari i sami priznaju da nemaju praksu da o tome i obavjeste svoje klijente. Zbog čega je to tako, vrlo je jasno, jer većina građana duži period ne sazna za dug koji podrazumjeva i debelu kamatu, a samim tim banka ima na osnovu toga dobru zaradu.
“ZABORAVE“ DA OBAVJESTE
PREMA Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga banka ima obavezu zbog, kako se navodi, dobrih poslovnih običaja i dobre poslovne prakse da obavijesti klijenta prilikom odobravanja bilo koje usluge o njegovim obavezama i pravima. To podrazumjeva da i kada počne da koristi i otplaćuje neki kredit da uplaćuje i održavanje tekućeg računa, a poslije otplate i da ga ugasi. Međutim, kod mnogih banaka praksa je potpuno drugačija pa su službenici uglavnom “zaboravni” kada klijent dođe da zatvori kredit ili kreditnu karticu da to treba da učini i sa tekućim računom. Najmanji iznos za održavanje tekućeg računa, bilo da se koristi ili ne koristi je 150 dinara mjesečno, a u prosjeku oko 300 dinara. (Vecernje novosti)