Banke zamrznule kreditiranje

SARAJEVO ,  Banke su značajno smanjile kreditne aktivnosti u BiH o čemu govori podatak da je kreditni rast u julu smanjen sa nekadašnjih 27 na svega četiri posto, a da su sredstva preko obavezne rezerve dostigla čak 1,6 milijardi KM.
Ovo je izjavio Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, sumirajući za “Nezavisne” proteklih godinu dana od bankrota američke investicione banke Lehman Brothers ključnog faktora u nastanku svjetske finansijske krize, koja se prelila i na privredu. Konstatovao je da je bankarski sektor u BiH odgovorio svom zadatku kada je ispunio sve zahtjeve za isplatu novca klijentima krajem prošle godine, ali da zabrinjava što banke i dalje posluju sa zadrškom i ne upuštaju se u jače investiranje.
“Poznato je da je u jeku finansijske krize iz bankarskih kanala povučeno oko 800 miliona KM depozita, ali je odmah potom oko 200 miliona vraćeno. Bankarski sektor izdržao je test i pokazao da se ova situacija razlikovala od one iz devedesetih godina prošlog vijeka kad su građani ostali bez svojih štednih uloga”, istakao je Kozarić.
Naveo je da su na kraju jula ove godine ukupni depoziti iznosili 12,07 milijardi KM i za oko 132 miliona su veći u odnosu na kraj 2008. godine. Takođe, od početka godine depoziti stanovništva su povećani za oko 116 miliona i sada iznose 5,32 milijarde KM.
Međutim, uprkos tome što je Centralna banka BiH intervenisala tri puta oslobađanjem sredstava iz obaveznih rezervi, Kozarić kaže da je bankarski sektor ostao suzdržan u kreditnim aktivnostima, pa je iznos preko obavezne rezerve dostigao rekordnu vrijednost od 1,6 milijardi KM.
“To nije dobar znak, jer ta sredstva ne idu privredi i građanima, a to govori da banke imaju zadršku. Iz ovoga je vidljiva promjena njihovog ponašanja, redukcija kreditnih aktivnosti i stroža procjena rizika. Očigledno da komercijalne banke još ne smatraju da je došlo vrijeme za jače investiranje mada mi pokušavamo da ih u tome ohrabrimo”, upozorio je Kozarić.
Govoreći o kamatama Kozarić je istakao da one u posljednje vrijeme padaju, ali stidljivo i ne u mjeri u kojoj se to očekivalo.
“Na sjednici Skupštine Udruženja banaka BiH, koja će biti održana 22. septembra, pozvaćemo banke da slobodnije investiraju i tako nastave svoje kreditne aktivnosti”, dodao je Kozarić.
Smatra da je najgori period krize iza nas izrazivši očekivanje da bi bolji dani za BiH mogli doći krajem ove i tokom naredne godine. Međutim, budući da je kriza u BiH kasnije došla, Kozarić ocjenjuje da će i oporavak u našoj zemlji doći kasnije. Pritom upućuje na zaključke Grupe 20 i upozorenja analitičara da će na globalnom nivou tek iduća godina biti godina oporavka, a jači rast predviđa se tek 2011. godine.
“Kriza je šansa i mnoga manja preduzeća već su se prestrojila i pronašla nova tržišta. Takođe, jača potražnja za metalima, pa velike bazne kompanije kao što su ‘Aluminij’, ‘ArcelorMittal’ i Tvornica cementa Kakanj bilježe veću proizvodnju. To su ohrabrujući znakovi oporavka”, obrazložio je Kozarić.
Kozarić napominje da je izuzetno važno što je u Beču sa šest banaka majki koje posluju i u BiH postignut dogovor da ostanu na nivou kapitalizacije od 31. decembra 2008. godine i da nastave kreditne aktivnosti, kao i kreditni aranžman s MMF-om koji omogućava vladama da pokriju deficite zbog pada javnih prihoda od 16 posto na nivou BiH.