LONDON, Svjetski pokret za razvoj (VDM), britanska nevladina organizacija, optužila je veliku banku “Barklis” da profitira od svjetske gladi tako što se kladi na to da će doći do krize hrane i tako direktno povisuje cijenu hrane na tržištu.
Organizacija tvrdi da je samo “Barklis” u zadnje dvije godine zaradio više od 800 miliona dolara od spekulisanja na tržištu hrane, optuživši investitore da tržište hrane koriste kao “igralište”.
To je, prema mišljenju VDM-a, doprinijelo povećanju siromaštva za milione ljudi ne samo u siromašnim zemljama, već i u razvijenim državama.
U međuvremenu, i Svjetska banka izdala je upozorenje o globalnoj gladi, potvrđujući da su globalne cijene hrane ovih dana dostigle rekordne visine.
Samo je u julu globalni indeks hrane narastao za 10 odsto.
Cijena određenih namirnica rasla je još brže. I kukuruz, pšenica i soja dostigli su ovih dana rekordnu cijenu, nekoliko desetina postotaka veću o odnosu na onu koja je vrijedila prije ljeta.
Iako nema sumnje da su vremenske prilike, prvenstveno velika suša u SAD i vrlo suvo ljeto u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu, doprinijele smanjenju ponude a time i povećanju cijene hrane, treba istaći da je Svjetska banka sve probleme pripisala isključivo tim faktorima.
Kritičari tvrde da se ne može sve svaljivati na sušu, već da veći uticaj na cijenu hrane ima kockanje mešetara, koji klađenjem na opcije vještački stvaraju cijenu hrane na berzi, umjesto da se ona stvara “na farmi”. A cijenu njihove igre na kraju uvijek plaćaju siromašni i gladni.
Na okruglom stolu koji je “Al džazira” organizovala na temu detektovanja glavnih “krivaca” za rapidan rast cijene hrane bilo je i onih koji krivca ne vide ni u berzanskim mešetarima ni u suši, već u centralnim bankama i njihovoj opčinjenosti printanjem novca.
“Pravi problem nije taj da hrana postaje skuplja, već taj da novac gubi vrijednost. Centralne banke širom svijeta naprosto printaju previše novca i zato i ljudi trebaju više novca da bi kupili hranu. Nije problem vrijeme, nije ni spekulisanje na berzi. Problem je inflacija koju stvaraju centralne banke širom svijeta. Isto tako, problem je i u činjenici da je dolar i dalje glavna komponenta valutnih rezervi, pa svi kupuju dolare i tako indirektno poskupljuju hranu”, tvrdi Piter Šif, šef investicione kompanije “Euro pasifik kapital”.
Finansijski analitičar Ali Kan Saču ima još jednostavniji zaključak. “Postoji još niz uzroka koji podižu cijenu hrane. Nas je danas previše – sedam milijardi – i jedemo puno više. Morate biti potpuno zatucani da ne vidite kako smo gusto naselili ovu planetu”, rekao je on za televiziju “Al džazira”.