BANJALUKA, Komercijalne banke u BiH posljednjih mjeseci počele su užurbano povlačiti novac sa računa obaveznih rezervi kako ne bi plaćale naknade za viškove na tom računu. 
Takva praksa započela je u aprilu ove godine, od kada i traje taj blagi pad viškova iznad obaveznih rezervi, ali se drastičan pad dogodio već u julu i avgustu, i to od gotovo 13 odsto.
Sve to dešava se iz razloga pošto je 1. jula ove godine stupila na snagu odluka Centralne banke (CB) BiH koja predviđa da na iznos sredstava obavezne rezerve CB BiH ne obračunava naknadu, dok će na višak sredstava obračunavati naknadu po stopi koja je jednaka 50 odsto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.
Sada banke, da ne bi plaćale naknade za viškove iznad obaveznih rezervi, ta sredstva usmjeravaju za razduživanja, vraćanja pozajmica, ali ih deponuju i u svoje trezore, dok velikih pomaka u rastu kreditiranja i dalje nema.
Prema podacima koje je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, u periodu od januara do avgusta ove godine prosječan saldo računa obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH je uvećan za 5,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi četiri milijarde maraka.
Međutim, nakon što je u julu ove godine stupila na snagu odluka CB BiH, stopa rasta prosječne obavezne rezerve je uvećana za 34,8 odsto, dok je istovremeno višak iznad obaveznih rezervi smanjen za 12,7 odsto.
“Time je prosječna stopa obavezne rezerve iznosila 10 odsto, dok je implicitna stopa obavezne rezerve iznosila 20,6 odsto”, rekli su iz DEP BiH.
Prema ovim podacima, višak iznad obaveznih rezervi je počeo da se blago smanjuje od kraja aprila ove godine, ali je ubrzani pad nastupio od jula, kada je na snagu i stupila ova odluka.
Tako je višak sa oko 2,5 milijardi maraka iz juna ove godine, pao na tek nešto više od dvije milijarde KM na kraju jula ove godine.
Ipak, u avgustu je došlo do blagog rasta viška, ali za neznatnih oko 30 miliona maraka. Međutim, uprkos tome što su banke počele povlačiti taj novac, nije došlo do rasta kreditiranja u BiH, koje je u prvih osam mjeseci ove godine poraslo tek skromnih dva odsto, uz rast depozita od gotovo osam odsto, pa se postavlja pitanje gdje završava taj novac bh. banaka. Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da je to čisto matematička stvar i da je bilo logično takav scenario i očekivati.
“Vi se pitate gdje ta sredstva idu. Nema tu nešto što je misteriozno. Banke svoje viškove likvidnosti usmjeravaju tamo gdje nemaju bar trošak, već da ipak ostvare ako mogu i neku zaradu. Oni su ta sredstva vjerovatno usmjerili za razduživanja kod svojih banaka majki, ili vraćanja određenih pozjamica ako su ih imali, a pored toga mogu i u svojim trezorima da povećaju iznose i da drže svoje dnevne viškove likvidnosti”, rekao je Mišić i dodao da je sigurno da se to već ostvaruje.
Šta će biti dalje, on je rekao da zavisi od kretanja negativnih kamatnih stopa.
“Nema nekih prognoza, ali negativna kamatna stopa za nas u BiH nije logična pojava, nije pojava za koju imamo odbrambene mehanizme i nije pojava na koju smo efikasno reagovali. Manje-više, to je prepušteno jednoj stihiji i evo ta stihija je ipak donekle donijela pozitivan pravac i očekivanje”, rekao je Mišić.
Govoreći o činjenici da ova odluka nije dovela do neke kreditne ekspanzije, rekao je da kreditna ekspanzija zavisi i od ukupnih ambijentalnih stvari i rizika u poslovnoj zajednici u BiH, ali koji ne pokazuju neke značajne pomake.
“Jedino što imamo je nekoliko pozitivnih podataka o kretanju ekonomije u BiH, što može biti ohrabrujuće i može ponukati ulagače, sve one koji imaju viškove novca, da ga usmjere ne samo u banke, nego eventualno i u vrijednosne papire, nekretnine, nove biznise, što je svakako želja i cilj i zavisi od ambijenta koji se vrlo sporo poboljšava”, rekao je Mišić. Nezavisne novine
