BANJALUKA, SARAJEVO – Banke u Bosni i Hercegovini očekuju rast potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu ove godine.
Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu ove godine.
Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.
Rezultati su to ankete Centralne banke BiH o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom kvartalu ove godine, a reprezentativni uzorak činilo je osam najvećih banaka u Bosni i Hercegovini.
Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu ove godine.
Istovremeno, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal.
“U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u prvom kvartalu ove godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, maksimalni iznos kredita neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu tekuće godine”, navodi se u anketi.
Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine.
Neto procenat ukazuje da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima u prvom kvartalu 2025. godine u odnosu na prethodni kvartal.
Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je na bazi podataka primjetno da imamo pritisak na kreditnu aktivnost po dva osnova.
“Prva je kreditna aktivnost stanovništva, koja je bila u rastu i koja će nastaviti rasti i u narednom periodu s obzirom na značajan cjenovni rast, zaostajanje realnih primanja stanovništa, za troškovima potrošačke korpe i jasno je da najveći broj kredita stanovništvo plasira ne u trajna potrošna dobra, investicije, nego za održavanje osnovnih troškova života”, kazao je Stanić.
Dodao je da je to upravo zbog raskoraka prihoda koji zaostaju za rastom cijena.
“Struktura rasta troškova života je izražena kod ključnih komponenti životnog standarda, odnosno potrošačke korpe, a to su prehrana i komunalna potrošnja”, ističe Stanić.
Kako je rekao, drugi pritisak na kredite je, barem što se tiče Republike Srpske, javni sektor jer su javna preduzeća zadužena.
“Nešto manja je kreditna aktivnost privrede s obzirom na ukupnu privrednu aktivnost, na mali nivo investicija koje nas prate unazad nekoliko godina, tako da će privredna društva biti jedina koja će imati stagnaciju”, kazao je Stanić.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača Republike Srpske i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da ne čudi da su povećani krediti za stanovništvo jer, kako kaže, došlo je do poskupljenja skoro svih proizvoda.
“Cijene svega idu ka gore i opet imamo najave da će doći do rasta cijena svega, pa građani, da bi preživjeli, bukvalno moraju da podižu kredite jer novca nemaju da pokriju sve svoje troškove”, kazao je Vasilić. Nezavisne novine