Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Agostini za „Nikad u minusu“: Teško možemo da se borimo sa platama u Njemačkoj

    18. Marta 2026. — 18:01

    Niko nije glasao „za“ zakon o sezonskim radnicima

    18. Marta 2026. — 15:04

    Tužilaštvo obustavilo istragu protiv rudnika Medna

    18. Marta 2026. — 14:10

    Radnik UKC-a prijavljen tužilaštvu za prevaru u službi

    18. Marta 2026. — 13:56
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Gazprom ostvario neto dobit od 138 miliona dolara u 2025.

    18. Marta 2026. — 13:47

    Na Samitu energetike u Trebinju očekuje se oko 700 učesnika

    16. Marta 2026. — 13:52

    Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energiju uskoro na svjetskom tržištu

    16. Marta 2026. — 08:01

    Srpska počinje da skladišti električnu energiju

    14. Marta 2026. — 12:43

    Srbija ušla u SEPA sistem

    15. Marta 2026. — 11:02

    Evropske akcije i dalje u padu

    15. Marta 2026. — 08:01

    BHANSA u prošloj godini zaradila 11,7 miliona KM

    13. Marta 2026. — 11:30

    Banke u BiH trenutno otporne na globalne probleme

    13. Marta 2026. — 07:36

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Srbija smanjila akcije na naftne derivate

    13. Marta 2026. — 12:51

    Niko neće nekretnine u malim opštinama

    13. Marta 2026. — 10:07

    BiH smanjila uvoz za 200 miliona KM

    11. Marta 2026. — 09:56

    Ministar Ned Puhovac: Odmah sam natočio rezervoar goriva i nabavio nešto hrane

    10. Marta 2026. — 15:02

    Turisti u Barseloni od aprila plaćaju veće takse

    15. Marta 2026. — 09:02

    Popularan evropski grad se bori protiv turista

    13. Marta 2026. — 09:50

    Brojna putovanja otkazana, mnogi traže povrat novca

    10. Marta 2026. — 09:57

    Neum se priprema za sezonu: Objavljene i prve cijene smještaja

    9. Marta 2026. — 09:01

    Gazprom ostvario neto dobit od 138 miliona dolara u 2025.

    18. Marta 2026. — 13:47

    Nova Željezara Zenica ima koksa do maja, potom moguće obustavljanjea proizvodnje

    18. Marta 2026. — 11:05

    Zabrana izvoza pilećeg mesa napraviće milionsku štetu

    18. Marta 2026. — 10:01

    Proizvođači: „Nova Željezara“ bi carinama dobila apsolutni monopolistički položaj

    16. Marta 2026. — 15:25
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu

    11. Marta 2026. — 11:01

    Znate li šta je “tihi odmor” zaposlenih

    4. Marta 2026. — 11:21

    Njemačka ograničava upotrebu društvenih mreža za mlađe od 14 godina

    1. Marta 2026. — 09:03

    Minić objavio podatke: Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ

    26. Februara 2026. — 07:41

    Desetine avio-kompanija otkazale letove zbog rata u Iranu

    18. Marta 2026. — 16:38

    Cijena nafte opet premašila 100 dolara

    18. Marta 2026. — 08:17

    Benzinske pumpe u Njemačkoj mogu podizati cijene samo jednom dnevno

    17. Marta 2026. — 14:05

    Zeleni talas na tržištu kriptovaluta: Itirijum predvodi trend rasta

    17. Marta 2026. — 09:33
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Bankarskom sektoru RS prijeti novi sistemski rizik!

Bankarskom sektoru RS prijeti novi sistemski rizik!

Marina LjubojevićMarina Ljubojević23. Novembra 2016. — 07:0012 komentara5 minuta čitanja
– Nenamjenski gotovinski krediti blizu 1,2 milijarde KM
– Agencija za bankarstvo: Ako banke nastave sa ovakvom praksom, to će prerasti u sistemski rizik
– Bogunović: Nekontrolisani rast ovih zajmova mogao dovesti povećanja nenaplativih kredita
– Bajić: Mnoge banke daju izuzetno visoke rokove za otplatu potrošačkih kredita

BANJALUKA, Banke u Republici Srpskoj u borbi za klijente sve češće građanima odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na izuzetno dug period otplate i bez odgovarajućeg obezbjeđenja, što je potencijalni novi balon rizika koji prijeti da, povećanjem nenaplativosti, sistemski ugrozi bankarski sektor, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.rp_banke.jpg

Krediti građanima za opštu potrošnju u bankama u RS posljednjih godina u konstantnom su porastu. Ovi krediti na kraju 2013. godine iznosili su 1,14 milijardi maraka, na kraju 2014. su bili 1,25 milijardi, dok su na kraju prošle godine iznosili 1,34 milijarde maraka. Prema preliminiranim podacima krediti za opštu potrošnju na kraju septembra ove godine dostigli su 1,37 milijardi maraka.

Krediti za opštu potrošnju čine 72 odsto ukupnih kredita građanima i najvećim dijelom ih čine dugoročni krediti. U kreditima za opštu potrošnju građana najznačajnije učešće imaju nenamjenski gotovinski krediti koji imaju i najveći rast.

Na kraju prošle godine ovi krediti su iznosili 1,11 milijardi KM, dok su na kraju septembra ove godine iznosili 1,15 milijardi maraka.

Agencija: Pažljivo pratimo situaciju

U Agenciji za bankarstvo RS su rekli za CAPITAL da su na nedavnom sastanku sa predstavnicima banka i finansijskih institucija u BiH upozorili na lošu praksu pojedinih banaka da odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na veće iznose i na duži period otplate, a koji pored toga nisu odgovarajuće obezbijeđeni.

„Učešće takvih kredita u ukupnim kreditima građanima još uvijek nije značajno. Međutim, ako bi se nastavilo sa ovakvom praksom banaka i u narednom periodu, ona bi mogla prerasti u sistemski rizik, što bi prouzrokovalo potrebu za donošenjem određenih mjera od strane Agencije za bankarstvo RS koja prati situaciju u ovoj oblasti“, kazali su u Agenciji.

radovan_bajicBankari: Odobravanje velikih nenamjenskih kredita povećava rizik

I bankari ističu da bi povećanje rokova otplate moglo da ima loših posljedica, ali navode da svaka banka treba da snosi rizik za svoje poslovanje.

Direktor NLB banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banka BiH Radovan Bajić kaže za CAPITAL da mjere koje je donijela Evropska centralna banka u vezi sa uvođenjem negativne kamatne stope i pokušajem podsticaja banaka da novac plasiraju kako bi smanjili svoje troškove za čuvanje viška likvidnih sredstava nisu urodili plodom sa stanovišta opšteg povećanja kreditnog portfelja, zbog čega se banke okreću stanovništvu.

„Mnoge banke daju izuzetno visoke rokove za otplatu potršačkih kredita što predstavlja rizičan oblik kreditiranja. Na svakoj banci je da odredi koji stepen rizika može da prihvati, a na Agenciji za bankarstvo je da prati kretanje obima ukupnih kredita i kvaliteta kredita i da preduzima mjere u vezi sa tim. Davanje velikih iznosa nenamjenskih kredita, naročito gotovinskih, predstavlja povećan rizik“, naglasio je Bajić i dodao da su rokovi otplate potrošačkih kredita nekada bili do tri godine, a da sada idu i do deset godina.

On je istakao da ne bi bilo dobro da eventualne negativne posljedice ovakvog rada po bilo koju banku snose sve ostale formiranjem fondova solidarnosti ili na bilo koji drugi način.

Istakao je i da veliki dio nenamjenskih potrošačkih kredita nisu klasični potrošački krediti, jer se oni koriste i za sanaciju stanova i druge namjene, ali se češće uzimaju zbog lakše procedure.

Direktor UniCredit banke Banjaluka Gordan Pehar rekao je za CAPITAL da postojeća praksa odobravanja gotovinskih kredita na rok i duži od deset godina nije u duhu potrošačkog finansiranja, niti je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.

„Međutim, trend produženja perioda otplate potrošačkih kredita na lokalnom tržištu, ukazuje na to da bi oblast potrošačkog finanisranja bilo potrebno dodatno regulisati kod nas“, rekao je Pehar.

srecko-bogunovicBanke spuštajući kriterijume povećavaju rizik

Bivši bankar i ekonomista Srećko Bogunović kaže za CAPITAL da su građani sve poželjniji klijenti bankama, jer urednije izmiruju svoje obaveze nego privreda i da se zbog toga pojednostavljuju uslovi za odobravanje kredita stanovništvu.

„U skladu sa tim povećava se i prag prihvatljivog rizika odnosno banke su sve spremnije da onima koji imaju stalno zaposlenje i u trenutku odobravanja zajma mogu dokazati svoju kreditnu sposobnost odobre veće iznose kredita duže rokove otplate nego ranije. Ti krediti više i nisu potrošački, nego su krediti koji „krpe“ sve potrebe građana, tako da se tu nalaze djelimično i investicije, zatvaranje starih dugova i poboljšanje ličnog finansijskog stanja. Činjenica je da bi nekontrolisani rast tih zajmova za godinu – dvije mogao dovesti do toga da se ponovo poveća iznos nenaplativih kredita“, naglasio je Bogunović.

On je istakao da je tržište RS i BiH malo i da finansijski sektor trenutno prevazilazi potrebe realnog sektora zbog čega, u borbi za klijente, banke spuštaju kriterijume i odobravaju veće iznose na duže rokove i uz labavije obezbjeđenje.

Naglasio je da bi Agencija trebala da radi ciljane kontrole ovih kredita i to prije nego što se pojavi problem.

„Agencija može da napravi mali tim koji bi to kontrolisao, jer to ne rade sve banke, već samo one koje imaju ambiciozne planove rasta i viška likvidnih sredstava“, naglasio je Bogunović.

CAPITAL: Marina Čigoja

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba


Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

banke izbor izdvajamo kriza potrosacki krediti rokovi otplate vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPostignut sporazum o prvom pregledu u okviru proširenog aranžmana
Sljedeći članak Skok svjetskih berzi na talasu jačanja cijena sirovina

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Agostini za „Nikad u minusu“: Teško možemo da se borimo sa platama u Njemačkoj

Svijet 03 minute čitanja

Desetine avio-kompanija otkazale letove zbog rata u Iranu

12 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Srecko 23. Novembra 2016. 15:54

    Komentari predstavnika dvije najbolje banke koji zasluzuju paznju.

    Odgovori
  2. Saska 23. Novembra 2016. 22:48

    Jel ovo pozitivno sto je srpska ili negativno? Posto skoro jedna ode pod led sa prefiksom srpska..

    Odgovori
  3. Ljubomorci 23. Novembra 2016. 23:00

    Nova banka je nasa banka, jedina prava patriotska banka. Direktor dr Milan Radovic je jedini pravi direktor.

    Odgovori
  4. Srecko 24. Novembra 2016. 08:35

    Ajde botu sakrij se. Napisao ko je bolji, a ne cija je banka. Uzmi iscitaj od osnivanja Nove banke akcionare i ucesce u procentima u kapitalu i ponovo reci da je Nova banka srpska. Slovenci iz nje vire. Cij Nova jedina srpska. Koliko ti je stalo da srpskih banaka da Pavlovic ne spominjes ( ili ti ona smeta).

    Odgovori
  5. Srecko 24. Novembra 2016. 08:40

    Ala botovi rade. Moram izuciti termin patriotska banka. A da ne pricam o terminu pravi direktor. To drugi lazni. Ne znam sto me napadate. Samo sam rekao da su ove dve banke najbolje.

    Odgovori
  6. Patriote za svoje dzepove 24. Novembra 2016. 19:24

    De objasni kako patriotska? Kome ide zarada, bonusi? Narodu ili pojedincima? Cuj banka i patriotska zajedno.

    Odgovori
  7. Lora 25. Novembra 2016. 08:23

    Doktor za pljackanje banke putem otimanja akcija. Skandal nevidjenih razmjera u vremenu koje dolazi.

    Odgovori
  8. Zakon 25. Novembra 2016. 10:45

    Novoj banci prijeti sistemski rizik.

    Odgovori
  9. Sistem te laze 25. Novembra 2016. 12:23

    Da znas. Otkako sam im otplatio kredit, morao sam poceti placati racune u drugoj banci. Iskopase oci da uzmem te nenamjenske dugogodisnje.

    Odgovori
  10. Dog 26. Novembra 2016. 21:36

    “Ljubomorci
    23.11.2016
    Nova banka je nasa banka, jedina prava patriotska banka. Direktor dr Milan Radovic je jedini pravi direktor.“

    Hahaahahahahah čitam i ne vjerujem! Pitam se može li neko zaista biti istovremeno sposoban da otkuca komentar a toliko intelektualno u deficitu da otrese ovakvu izjavu. Nadam se da je samo u pitanju žestoki sarkazam. Ako je ipak i pitanju paćeničko ulizivanje i bottovski posao, onda je kontraproduktivan

    Odgovori
  11. Re dog 27. Novembra 2016. 10:45

    Ma kakav sarkazam. Vidi se po pisanju “direktor dr ” pa puno ime i prezime, da se nesto ne preskoci da je u pitanju cisto ulizivanje ili botovski posao.

    Odgovori
  12. Janko i Marko 27. Novembra 2016. 19:19

    Da li ce neko jednog dana da preispita kako su privatizovane bivse velike drzavne banke, koje su samo na najatraktivnijim lokacijama u svim vecim gradovima imali najbolje zgrade. To je bila nevidjena pljacka naroda (banke su bile drzavne, tj. narodne), od strane stranih banaka (znamo kojih) koju nikad niko nije ni pokusao da istrazi. To su bile prve vece privatizacije u novonastalim banana drzavicama. Nakon toga banke su pocele da pljackaju gradjane i domace firme preko previsokih kamata i bankarskih troskova. Sve unaprijed negdje smisljeno da se jedna (vise njih) drzava porobi duznicki. I bi tako. Ljudi zbog prezaduzenosti, i hipotekarnih kredite, ne mogu vise da prave djecu i tako se populacija smanjuje. A to je jedan od ciljeva zavjerenickih otudjenih centara moci u kome im velikodusno i po unaprijed napravljenom dogovoru pomazu nasi politicari. Tzv. peta kolona

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Agostini za „Nikad u minusu“: Teško možemo da se borimo sa platama u Njemačkoj

18. Marta 2026. — 18:0102 minute čitanja

Na pitanje do koje radne snage najteže dolaze, Agostini kaže da su to mašinski inženjeri,

Niko nije glasao „za“ zakon o sezonskim radnicima

18. Marta 2026. — 15:04

Tužilaštvo obustavilo istragu protiv rudnika Medna

18. Marta 2026. — 14:10

Radnik UKC-a prijavljen tužilaštvu za prevaru u službi

18. Marta 2026. — 13:56

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.