BANJALUKA, Bh. bankarski sektor još se oporavlja od posljedica globalne finansijske krize koje datiraju još iz 2009. godine i u njemu je i dalje prisutno nekoliko faktora ranjivosti, navedeno je u najnovijem izvještaju o stanju bankarskog sektora u jugoistočnoj Evropi, koji je objavila Raiffeisen banka.
Kako su pojasnili, ti faktori ranjivosti su i dalje prisutni, uglavnom zbog visoke prisutnosti korporativnih nenaplativih kredita, te nestabilnih finansija banaka, koje su pod državnom kontrolom.
“Sve u svemu, nivo nenaplativih kredita (NPL) iznosio je 13,7 odsto u 2015. godini i neznatno je niži u odnosu na 2014. godinu. Pad je bio samo zbog poboljšanja kvaliteta maloprodajnih kredita. Stoga, banke su se okrenule ka maloprodajnom NPL-u, što se pokazalo da je ključni stub slabe kreditne aktivnosti”, navodi se u ovom izvještaju.
Uz porast maloprodajnog segmenta od 4,8 odsto i pad korporativnih zajmova za 0,3 odsto, krajnji pokazatelji na kraju godine bili su rast 2,4 odsto ukupnih zajmova koje su dale banke, što su, kako se navodi u izvještaju, najslabiji pokazatelji od 2009. godine.
Dodaju da su, za razliku od dinamike zajmova, ukupni depoziti povećani za 7,5 odsto, prevazilazeći rast zajmova. Kao rezultat, odnos zajam/depozit je iznosio 102 odsto, što je najslabiji pokazatelj od 2008. godine.
Prema navodima iz ovog izvještaja, u četvrtom kvaratlu 2015. godine, nakon izvještaja o neto gubicima, Agencija za bankarstvo RS postavila je privremenu upravu u Banku Srpske, koja drži oko jedan odsto aktive bankarskog sektora u BiH.
“U kombinaciji sa lošim performansama još jednog značajnog aktera i prijavljenih neto gubitaka u ostalih šest banaka, da se zaključiti da je bankarski sektor u 2015. godini bio daleko slabiji nego godinu ranije”, navodi se u ovom izvještaju.
Stoga, ističu da je sveukpuni bankarski sektor zabilježio povrat na aktivu (RoA) u iznosu od 0,2 odsto i povrat na kapital (RoE) u iznosu od 2,4 odsto. Prema njihovim riječima, problemi unutar Banke Srpske, koji su se pojavili tokom četvrtog kvartala 2015. godine, izazvali su zabrinutost u cijelom bankarskom sektoru, sa posebnim naglaskom na stabilnost.
“Ipak, do sada nismo vidjeli neke posebne razloge za zabrinutost zbog nekog značajnijeg meteža u bankarskom sektoru, sve dok sektor ostaje relativno kapitalizovan”, stoji u ocjenama iz Raiffeisenovog izvještaja.
Dalje navode da je sveukupno povjerenje deponenata i ulagača krajnje solidno te da problemi sa Bankom Srpske nisu izazvali neke panične reakcije.
“Kao posljedica tih problema, u skladu sa preporukama MMF-a, Agencija za bankarstvo RS odlučila je da likvidira Banku Srpske iako je Vlada RS predložila MMF-u da rekonstruiše banku”, stoji u izvještaju.
Kako su kazali, u narednom periodu, pitanje kvaliteta aktive ostaje jedna od najvažnijih prepreka za ponovno uspostavljanje dinamike kreditiranja i profitabilnosti.
“Očekujemo nastavak otpisivanja korporativnih nenaplativih kredita (NPL), što je trend primijećen od 2014. godine, a u skladu sa individualnim politikama rizika svake od banaka, ali bez jakog regulatornog, sistematskog pristupa. Dakle, za 2016. godinu predviđamo slabu, jednocifrenu stopu rasta za zajmove i aktivu, što je zapravo posljedica ograničenih očekivanja u vezi sa rastom BDP-a u 2016. godini”, naveli su ekonomisti u ovom izvještaju.
Domaći bankari smatraju da likvidacija Banke Srpske nije imala velikog uticaja na ukupni bankarski sektor, jer je on ipak stabilan. Dodaju da, iako je bankarski sektor BiH u prošloj godini bio adekvatno kapitalizovan i likvidan i zadržao stabilnost u poslovanju, evidentno je jačanje rizika u bh. bankarskom sistemu, usljed dužeg perioda ekonomske stagnacije i neadekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u prošlosti.
Brojke:
13,7 odsto nivo nenaplativih kredita u prošloj godini
7,5 odsto rast ukupnih depozita
2,4 odsto iznosio povrat na kapital bh. bankarskog sektora
Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Cuj kriza uzrok, kao da smo mi svi budale, uzrok je to sto se krediti plasiraju licima koji su bliski vlasti, pa ih njihove fiktivne firme ne vrate, tj propadnu. Kriza 2008 i poplave 2104 su vam samo dobro dosle kao izgovor za sva sranja koja ste napravili u ovoj drzavi, fuj…..