BANJALUKA – Banke u Republici Srpskoj postavile su Agenciji za bankarstvo RS proteklih dana na desetine pitanja u vezi sa odlukom koja se odnosi na odgodu plaćanja kredita i uvođenja moratorija, što pokazuje da nisu u potpunosti sigurne kako da je primjene.
Sedam pitanja koja su uputili bankari je bilo vezano za nejasnoće vezane za posebne mjere, četiri u vezi modaliteta, pet u vezi moratorija, dok se prostalih 16 odnosilo na druge nedoumice.
Podsjećamo, kako je CAPITAL nedavno pisao, Agencija je bankama na volju ostavila da odluče kome će stopirati otplatu kredita.
U nastavku vam donosimo neka od najzanimljivijih pitanja i odgovora, dok sva preostala možete pogledati u OVOM dokumentu.
PITANJE: Da li banka može putem svoje internet stranice uputiti poziv svojim klijentima za odobrenje moratorijuma, smatrajući da klijenti koji se nisu odazvali na poziv isti nisu prihvatili?
ODGOVOR: Očekuje se da banke putem svoje internet stranice upute poziv svojim klijentima da se obrate sa zahtjevom za odobrenje posebnih mjera. Međutim, banke ne trebaju smatrati da klijenti koji se nisu odazvali nisu isti prihvatili, već pokušaju u skladu sa svojim mogućnostima da preduzmu aktivnosti sa ciljem kontaktiranja klijenata i drugim putem.
PITANJE: Da li je dovoljno da klijent banci podnese samo zahtjev za odobrenje posebnih mjera ili je u obavezi da dokumentuje negativne efekte (npr. dopis kupca/dobavljača, rješenje nadležnog organa o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti i sl.)?
ODGOVOR: Banka treba svojim internim aktima definiše minimum dokumentacije koju će tražiti od klijenata, a preporuka Agencije da banke zajednički definišu minimum dokumentacije u cilju jednoobraznog postupanja prema klijentima
PITANJE: Da li je dozvoljeno da banka omogući podnošenje zahtjeva putem elektronskih kanala (internet stranica banke, elektronska pošta, aplikacije internet i mobilnog bankarstva)? Po osnovu tako zaprimljenih zahtjeva bi se telefonom kontaktirali klijenti za potvrdu zahtjeva, a zahtjev bi potpisali prilikom potpisivanja novog ugovora kojim bi bile obuhvaćene posebne mjere. Smatramo da bi trebalo omogućiti ovakve načine podnošenja zahtjeva kako bi se izbjegle gužve u bankama posebno u prvim danima po početku sprovođenja ove Odluke, i zaštitilo zdravlje klijenata i zaposlenih u bankama.
ODGOVOR: Smatramo da je opravdano podnošenje i prihvatanje zahtjeva klijenta putem elektronskih kanala komunikacije u uslovima vanredne situacije, s tim da banka uloži razumne napore da se klijent pozove i potpiše zahtjev kada se za to steknu uslovi.
PITANJE: Da li je za odobravanje primjerenog modaliteta svakog klijenta i odobravanje pojedinačne modifikacije definisana obaveza izrade pojedinačne nove kreditne analize sa novom, ažurnom dokumentacijom? S obzirom na to da u uslovima vanredne situacije veliki broj klijenata neće biti u mogućnosti da obezbijedi novu, ažurnu dokumentaciju u vidu ažurnog bruto bilansa i drugih propisanih dokumenata, ovakav zahtjev bi predstavljao značajnu prepreku u realizaciji posebnih mjera.
ODGOVOR: Banka treba da obezbijedi analizu na osnovu raspoloživih informacija i podataka, odnosno, ukoliko nije moguće prikupiti svu dokumentaciju propisanu internim aktima banke koju zahtijeva u uobičajnim uslovima, dozvoljena su odstupanja. Takođe, prihvatljivo je da se informacije i podaci šalju elektronskim putem. Nakon prestanka vanrednih okolnosti, banke mogu prikupiti potrebnu dokumentaciju.
PITANJE: Na koji način i prema kojim kriterijumima banka identifikuje klijente koji su pogođeni pandemijom u smislu navedene odredbe, odnosno na koji način će se odrediti klijenti za koje nisu nastale promjene u njihovoj platežnoj sposobnosti?
ODGOVOR: Namjera ovog zahtjeva je bila da se dužnicima, bilo pravna ili fizička lica, kod kojih nije došlo do smanjenja prihoda ili je došlo do smanjenja prihoda isto ne utiče na sposobnost urednog izmirivanja obaveza prema banci, ne odobravaju posebne mjere. Naime, u slučaju fizičkih lica, svakako treba uzeti u obzir da li je došlo do smanjenja primanja domaćinstva i da li postoji potreba pomoći licima koja su zavisna od klijenta banke, bez obzira da li su ili ne klijentu banke smanjeni prihodi, te shodno tome omogućiti korišćenje posebnih mjera. U slučaju pravnih lica, banka treba izvršiti analizu i odobriti posebne mjere ukoliko utvrdi da je došlo do pogoršanja kreditne sposobnosti klijenta što utiče na njegovu mogućnost da uredno izmiruje obaveze prema banci (npr. smanjenje prihoda, povećanje cijena robe i usluga koje koriste u redovnom procesu rada i slično). Odlukom je predviđeno da, ukoliko klijent nije trenutno u poteškoćama, ali naknadno bude banka može odobriti posebne mjere u periodu važenja Odluke.
PITANJE: Ukoliko klijent ima dospjele obaveze uključujući i obračunatu zateznu kamatu za period prije nastanka vanredne situacije, odnosno prije realizacije moratorijuma, ali koje nije u kašnjenju preko 90 dana, da li Banka može mjeru primjeniti na sve dospjele obaveze uključujući i zateznu kamatu, na način da se reprogramiraju, odnosno preknjiže na dospjeli dug i rasporedi dospijeće istog u mjesecima moratorijuma?
ODGOVOR: Banka može shodno odredbama Odluke primjeniti posebnu mjeru na sve dospjele obaveze. Međutim, Agencija je mišljenja da banke trebaju razmotriti otpis ranije obračunate zatezne kamate klijentima
PITANJE: Da li se podrazumijeva da banka obavijesti sve klijente o Odluci Agencije i svim raspoloživim mogućim mjerama, ili je neophodno da banka svakom klijentu pojedinačno pošalje personalizovanu ponudu posebnih mjera?
ODGOVOR: Svim klijentima koji se obrate banci (telefonski, mail-om, poštom, podnesu zahtjev i sl.), banka treba dati personalizovanu ponudu (može i putem mejla ili drugim vidom elektronske komunikacije), kao i klijentima za koje je redovnim praćenjem ocijenjeno da su ugroženi. Ponuda mora biti jasna klijentu iz koje će moći zaključiti kakve su njegove obaveze i troškovi, a sa ciljem obezbjeđivanja zaštite korisnika.
CAPITAL: D.Tovilović