ZAGREB, Iako je kriza usporila plasmane banaka u srednjoj i istočnoj Evropi prema malim i srednjim poduzećima, kod nekih i za oko 50 i više posto nego 2008., ipak je većina banaka te regije u prosjeku davala oko 45 posto svih svojih zajmova upravo tim poduzećima vjerujući i dalje u njihov veliki potencijal.
Istaknuto je to na današnjoj konferenciji za novinare u Erste banci u Zagrebu prilikom predstavljanja istraživanja o bankarskom poslovanju za srednja i mala poduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi. To je istraživanje od marta do jula ove godine provelo Evropsko udruženje za finansijski menadžment (EFMA) u saradnji s Erste Grupom/zeb, koristeći podatke 59 banaka u devet zemalja srednje i istočne Evrope, među kojima i iz Hrvatske.
Najvećom prijetnjom za bankarskim uslugama za mala i srednja poduzeća 74 posto anketiranih bankara navelo je ‘uticaje finansijske krize’, a njih 50 posto ‘trenutno makroekonomsko okruženje’.
Glavnim problemima u trenutnoj krizi većina je označila ‘pad kvalitete kreditnog portfelja’, veliki pad prodaje jer mala i srednja poduzeća nisu mogla zadovoljiti (pooštrene) uslove finansiranja, te pad potražnje jer su klijenti čekali razvoj situacije. Banke su zabrinute i zbog sve većeg broja nenaplativih kredita, te su mnoge počele s proaktivnim upravljanjem kreditnim portfeljom – 15 posto anketiranih ih je već prodalo svoj portfelj nenaplativih kredita, 25 posto ih to planira učiniti, a 75 posto ih ima centraliziranu naplatu.
Ipak, istraživanje je pokazalo i da oko dvije trećine banaka i u krizi vidi priliku da se klijentima predstave kao snažan partner koji je voljan pružiti podršku i odobriti kredite.
Autor istraživanja i direktor ‘zeb’ Udruženja Helge Boeschenbroeker prognozira da će se ako ne još u ovoj, a onda u idućih godinu ili dvije morati promijeniti situacija s davanjem kredita i drugih bankarskih usluga tim preduzećima, i to pronalaženjem bolje ravnoteže između prodaje, rizika i učinkovitosti uz definisanje jasnog poslovnog modela koji će slijediti odgovorni menadžeri.
Direktor Sektora za privredu Erste banke u Hrvatskoj Marko Krajina kazao je da je ta banka i u krizi našla načina da zadrži jednu trećinu hrvatskog tržišta malih i srednjih poduzeća, te da su i ove godine ‘akvizirali’.
I ubuduće planiraju, kao i do sada, oko dvije trećine svog kreditnog portfelja usmjeriti u segment malog i srednjeg preduzetništva.
Kazao je da je ta banka od početka ove godine do kraja avgusta u hrvatska preduzeća plasirala više novca nego ostali u sektoru, odnosno 5,11 posto više, a drugi oko 0,80 posto više. Do kraja godine vjeruje da će se taj njihov plasman povećati za 8 posto, pri čemu očekuje da će rast biti podjednak za sve segmente poduzeća.
Naglasio je i da su do kraja osmog mjeseca i ‘duplo više nego drugi podržali Šukera i državu’, usmjerivši državi i lokalnoj upravi gotovo 90 posto više novca nego lani, dok su drugi usmjerili 52,4 posto više novca.
I kod stanovništva bilježe rast od 1,5 posto, za razliku od drugih koji su u minusu od 2,5 posto.
Krajina smatra i da će banke koje su uvele visoke kamate na depozite to morati korigovati te ih možda već u prvom kvartalu iduće godine sniziti, a to bi onda moglo značiti i moguću korekciju na niže i kamata na kredite.