BEOGRAD, Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) je odlučio da bankama za pet procenata smanji izdvajanja za obaveznu rezervu obračunatu u domaćoj valutu.
Cilje ove mjere je da se poboljša dinarska likvidnost banaka, saopštila je NBS i navodi da bi primjenom te odluke banke trebalo da izdvoje oko 153,4 miliona evra obavezne rezerve i da zauzvrat povuku oko 14,5 milijardi dinara dodatne dinarske likvidnosti
Izmjenama Odluke o posebnim mjerama podrške finansijskoj stabilnosti zemlje bankama je omogućeno da 20 odsto dinarske protivvrijednosti obračunate obavezne rezerve u evrima uključuju u obračunatu dinarsku obaveznu rezervu i izdvajaju je u dinarima, umjesto 25 odsto, kako je propisano važećom odlukom.
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić kaže da bi bilo najbolje da banke povećanu dinarsku likvidnost, na osnovu promjene strukture obavezne rezerve, iskoriste za odobravanaje kredita ili kupovinu državnih zapisa.
Jelašić dodao da su tada banke imale problem devizne likvidnosti zbog povlačenja štednje usljed globalne finansijske krize, pa je NBS bankama iz njihovih obaveznih rezervi vratila 600 do 700 miliona evra, a za uzvrat povukla dinare u istoj protivvrijednosti.
Vraćanjem devizne štednje u banke stekli su se uslovi, prema riječima Jelašića, da se sada iz banaka povuku devize, a njima vrate dinari, čime se jačaju devizne rezerve zemlje i dinarska likvidnost banaka.
Višak dinara banke su u proteklom periodu koristile za kupovinu trezorskih zapisa, što je, kako je ocijenio Jelašić, najjeftiniji način finansiranja budžeta, odnosno zaduživanja države.
Trenutno se državni zapisi prodaju po godišnjoj stopi od 11 odsto a referentna stopa po kojoj NBS prodaje svoje hartije od vrijednosti je 10 odsto. Monetarni odbor je danas odlučio da ne mijenja referentnu kamatnu stopu, a Jelašić je rekao da je veća vjerovatnoća da će ona u narednom periodu biti smanjivana. On je naglasio da će odluka o promjeni referentne kamatne stope najviše zavisiti od kretanja cijena koje kontroliše država.