Banjaluka postaje grad nezavršenih projekata (FOTO)

BANJALUKA – U najvećem gradu Republike Srpske brojni projekti stoje nezavršeni i kao takvi ne služe nikome. Rezultat je to uglavnom političkih sukoba, žurbe, neznanja, nedostatka ideje i plana.

Da stvar bude gora na dobar dio njih je potrošeno preko 100 miliona maraka, a građani koji su to sve platili od toga za sada nemaju ništa.

Garaža kod UKC-a

Ukupno 34.871.850 maraka je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske do sada isplatilo firmi „Marković invest RM“ iz Laktaša za parking garažu kod Univerzitetsko – kliničkog centra Republike Srpske.

Radnici ove firme na gradilištu su posljednji put viđeni u oktobru prošle godine kada je otvorena jedna od četiri etaže i to neposredno pred lokalne izbore. Nakon toga pokupili su se i otišli, a računi preduzeća su u međuvremenu blokirani.

Do danas, niko iz Vlade Republike Srpske nije objasnio zašto se izvođač radova povukao niti kakva je dalja sudbina ovog projekta koji je trebao da riješi decenijski problem sa gužvama kod najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj.

Kabriolet dvorana

U aprilu 2023. godine Banjaluka je bila domaćin teniskog turnira ATP 250 na kojem je učešće uzeo i najveći teniser svih vremena Novak Đoković.

Svemu je prethodila gradnja sportskog kompleksa vrijednog oko 50 miliona maraka, a cijeli projekat je završen u rekordno kratkom roku, što ne čudi s obzirom da je većina posla rađena bez ikakve validne dokumentacije.

Međutim, nakon što je spuštena zavjesa na turnir ispostavilo se da lokalne i republičke vlasti koje su u tom periodu bile u simbiozi nemaju plan kako da iskoriste kapacitete ovog objekta koji zbog neodržavanja svakodnevno propada.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ranije je najavljivao izgradnju pokretnog krova vrijednog pet miliona maraka nakon čega bi otvoreni teren postao dvorana, ali već duže vrijeme ovu ideju više ne spominje.

Most u Docu

Nekoliko sedmica pred lokalne izbore 2020. godine gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić je krenuo u pripremne radove za most u naselju Dolac. Vrijednost radova je procijenjena na 7,5 miliona maraka, a most je trebao da poveže centar grada sa naseljima Obilićevo i Starčevica.

Međutim, „Novi simbol Banjaluke“, kako ga je je Radojičić predstavljao, nije mu donio pobjedu na izborima. Novac koji je bio predviđen za gradnju novi gradonačelnik je potrošio u druge svrhe.

Kada je nedavno na Skupštini grada predložio da se u ove svrhe grad zaduži za 15 miliona maraka, skupštinska većina predvođena SNSD-om je to glatko odbila tražeći da prvo dostavi izvještaj o utrošku novca koji je bio namijenjen u ove svrhe.

Most u Česmi 

Radovi na gradnji 6,6 miliona maraka vrijednog mosta u banjalučkom naselju Česma preko rijeke Vrbas počeli su u novembru 2022. godine. Bilo je ovo mjesto koje je pomirilo dva ljuta politička protivnika, Milorada Dodika i Draško Stanivukovića.

Međutim, zajednički projekat Grada i Vlade Republike Srpske uglavnom stoji u mjestu, jer lokalna zajednica već duže vrijeme ne radi ništa na na izgradnji pristupnih saobraćajnica.

Iako u „Putevima Republike Srpske“ preko kojih se realizuje investicija tvrde da izgradnju mosta mogu završiti u periodu od mjesec i po dana, on će biti beskoristan, jer mu se neće moći prići.

Inače, gradnju mosta pratila je afera oko zamjene zemljišta. CAPITAL je otkrio da je Grad firmi „Korićanac ZRUG“ dao atraktivno zemljište u strogom centru pored zgrade Vlade RS u zamjenu za zemljište u Česmi preko kojeg treba da ide pristupni put za most.

Spomenik palim borcima

Gradnju spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske, koja je počela na Vidovdan 2023. godine u centru grada, građani su dočekali sa oduševljenjem, jer su se nadali da će tako biti prekinuta decenijska sramota što najveći grad u Srpskoj nema centralno spomen obilježje.

Međutim, mjesto koje je trebalo da ujedini dvije politički suprostavljene strane, postalo je kamen spoticanja i to oko novca.

Budžet projekta u kojem je inicijator bila gradska uprava na čelu sa Draškom Stanivukovićem više puta je probijen i došao je do 8,6 miliona maraka. Vlada i Kabinet predsjednika RS dali su oko tri miliona maraka što je po njegovoj ocjeni bilo nedovoljno da se priča završi. Iako je otvaranje bilo planirano u nekoliko navrata, on je ostao nedovršen, a informacije o nastavku radova nema.

Kružni tok kod Audi Servisa

Kružni tok na raskrsnici kod Audi servisa trebao je na radost i korist svih vozača da riješi preopterećeno saobraćajno čvorište u naselju Borik. Međutim, Grad u ovu priču ulazi poprilično naivno i neozbiljno, započevši radove bez riješenih imovinsko pravnih odnosa sa Univerzitetom u Banjaluci od koga je uzurpirao nekoliko desetina kvadrata zemljišta.

To je bio povod za novi spor zbog kojeg su radovi mjesecima bili obustavljeni, a vozačima situacija dodatno otežana. Na kraju, iz gradske uprave su odlučili da odustanu od projekta i da raskopanu raskrsnicu vrate u prvobitno stanje.

Hotel Palas: Umjesto „rugla“ se pojavila „rupa“

Ne stoje u Banjaluci samo javni projekti i investicije. Gradnja novog dijela hotela „Palas“ u centru grada po ocjeni mnogih ide poprilično sporo. Rušenje starog dijela hotela počelo je u maju 2023. godine, a kamen temeljac za novi dio je položen u oktobru prošle godine.

Međutim, neimari na ovom objektu do danas nisu odmakli od temelja, pa građani umjesto ruine u koju su gledali decenijama sada gledaju u rupu okruženu zaštitnom ogradom.

Hotelom upravlja kompanija „Zepter“ iz koje je najavljena investicija od oko 100 miliona maraka.

Više od njih projektom se hvali gradonačelnik koji kaže da će gradnjom hotela „promijeniti lice Banjaluke zauvijek“.

 „Ipak se okreće“

Međutim, daleko od toga da se u Banjaluci ništa ne gradi. Odbornici vlasti i opozicije su zajedničkim snagama srušili inicijativu grupe građana da se do donošenja urbanističkog plana obustave izmjene i izrade regulacionih planova, pa tako gradnja stambeno – poslovnih objekata u privatnoj režiji ne jenjava.

Iako se u javnosti predstavljaju kao žestoki politički protivnici, na sjednicama skupštine grada se bez rasprave usvaja na desetine  prostorno – planskih dokumenata od kojih korist uglavnom ima privatni kapital.