SARAJEVO/BANJALUKA, U Bosni i Hercegovini brojni su slučajevi kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka kao i zloupotreba ovog zakona od pojedinih institucija BiH koje, pozivajući se na njega, odbijaju zahtjeve za pristup informacijama.
Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o zaštiti ličnih podataka u BiH, a kao primjeri institucija koje zloupotrebljavaju podatke navode se Agencija za osiguranje depozita BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće, koje je odbilo pristup imovinskim kartonima tužilaca.
“Uvjereni smo da javni organi nisu cijenili javni interes, što im je bila obaveza, jer da jesu, njihova odluka bi bila sasvim drugačija”, navodi se u izvještaju.
Iz izvještaja, ali i stavova pojedinih direktora agencija u BiH, može se zaključiti da ova oblast, odnosno zaštita ličnih podataka u BiH nije zakonski do kraja urađena, jer sprovođenje jednog zakona krši onaj drugi, što dovodi u zabunu cjelokupnu javnost.
Recimo, u nekoliko slučajeva Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila je povredu prava kandidata koji učestvuju na konkursima za državnu službu, jer je sporna dokumentacija koja se traži, ali i objavljivanje njihovih rezultata s obzirom na to da cjelokupna javnost može vidjeti njihov uspjeh ili neuspjeh.
Takođe, Zakon o zaštiti ličnih podataka predviđa da se lični podaci ne mogu davati trećim licima, dok s druge strane oni koji zapošljavaju imaju obavezu da te podatke na zahtjev kandidata dostave svim onima koji nisu prošli konkurs.
“Zakon ne valja i nešto treba mijenjati. Nama ombudsman za ljudska prava naredi da nekom učesniku u konkursu dostavimo sve podatke, a s druge strane iz Agencije za zaštitu ličnih podataka kažu da je to protivzakonito. I šta da mi radimo”, pita se Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske.
On ističe da su od Agencije za zaštitu ličnih podataka tražili mišljenje kako da postupaju, ali da su dobili nedefinisan odgovor koji se u suštini može prevesti da se u svakom slučaju odlučuje pojedinačno.
I pored svega toga Agencija za državnu upravu RS, a kako se navodi u izvještaju, morala je izbrisati podatke sa službene veb-stranice o kandidatima koji su učestvovali u konkursima i rezultate tih konkursa.
“Transparentnost u radu i poštovanje tog zakona su nespojivi”, zaključio je Radeta. Iz Izvještaja o zaštiti ličnih podataka BiH može se zaključiti da se lični podaci građana zloupotrebljavaju na svakom mjestu, iako se u jednom dijelu navodi da je situacija malo bolja nego prethodnih godina.
Pored zahtjeva za ličnim podacima prilikom konkursne procedure, velika kršenja zakona uočena su i prilikom zadržavanja lične karte posjetilaca kao mjera sigurnosti prilikom ulaska u državne institucije, zatim audio-snimanje u pojedinim radnjama, kao i prilikom korišćenja medicinske dokumentacije.
Takođe kršenje zakona uočeno je u i Domu zdravlja u Gračanici gdje je kontrola radnog vremena u Službi hitne pomoći vršena skeniranjem otiska prsta, a jednoj banjalučkoj apoteci zabranjeno je da audio snima razgovore između farmaceuta i pacijenta.
Ubjedljivo najveću kaznu zbog kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka od 10.000 KM platila je jedna banka koja je podatke o kreditnoj sposobnosti jednog klijenta dostavila privatnoj firmi u kojoj je taj klijent konkurisao za posao.
Možda i najdrastičniji primjeri kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka, o kojima u Agenciji kažu da postaju praksa, zabilježeni su prilikom policijskih istraga i dostavljanja podataka medijima.
“Pravljenje predstave za javnost od krivičnih postupaka šteti i privatnom i javnom interesu. Nameće se pitanje kako određeni mediji imaju ekskluzivitet da dobiju određenu informaciju i da li iza toga postoji određen vid korupcije”, navodi se u izvještaju i dodaje da snimci hapšenja osumnjičenih u potpuno privatnom ambijentu, pa i u donjem vešu, ne mogu predstavljati javni interes.
Izvještaj se još jednom osvrnuo i na probleme s Tužilaštvom BiH, gdje Agenciji za zaštitu ličnih podataka nije dozvoljeno da vrši nadzor, što je prema njima apsurdno.
U ovom slučaju, glavnom tužiocu bila je izrečena i kazna jer je navodno zabranio kontrolu agencije, međutim sve je to na kraju poništio Sud BiH.
Povodom ovog slučaja, Tužilaštvo BiH 2014. godine čak je i pokrenulo istragu protiv direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka, međutim ona još nije završena.
“Postupak Tužilaštva BiH u tom smislu je neprihvatljiv. Izjave zvaničnika da ‘nema nedodirljivih’ izazivaju zebnju. Naime, pošten čovjek mora biti nedodirljiv za državu i ovo je svojevrsno ruganje pravnoj maksimi “Bolje sto krivih na slobodi nego jedan nevin u zatvoru”, navodi se u izvještaju, što je pomalo čudno za zvaničan dokument, odnosno izvještaj o kojem će uskoro raspravljati i poslanici parlamenta BiH. Nezavisne novine