TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u utorak pale, jer se ulagači plaše usporavanja rasta globalne ekonomije nakon novih slabih pokazatelja iz SAD-a, dok se kurs evra stabilno kreće iznad nivoa od 1,13 dolara.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,2 odsto, dok su cijene akcija u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Singapuru skliznule između 0,1 i 0,5 odsto.
Premda su berzanski indeksi u Šangaju i Australiji skočili oko 1,5 odsto, MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,2 odsto.
Azijske ulagače nije uspio podstaći jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu za otprilike 1 odsto, jer se većina tog dobitka temeljila na rastu energetskog sektora nakon uspona cijena nafte.
S druge strane, ulagače zabrinjava usporavanje rasta američke ekonomije, na što ukazuje juče objavljeni podatak da je u decembru potrošnja američkih domaćinstava pala 0,3 odsto, što je njen najveći pad od kraja 2009. godine.
Posljedica je to manje potrošnje na benzinskim stanicama, s obzirom na oštar pad cijena goriva, ali i činjenice da Amerikanci nisu svu uštedu na gorivu potrošili na kupovinu drugih proizvoda.
Uz to, Institut za menadžere nabavke izvijestio je da je njegov ISM indeks proizvodne aktivnosti u SAD-u u januaru skliznuo s 55,1 na 53,5 bodova, niže nego što se očekivalo.
To je još jedna naznaka usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije, dok su juče objavljeni podaci o industrijskoj aktivnosti pokazali da se rast usporava i u kineskoj, drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Najviše su jutros, oko 1,5 odsto, porasle cijene akcija u Australiji, što se zahvaljuje neočekivanoj odluci tamošnje centralne banke (RBA) o smanjenju ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 2,25 odsto.
Na taj su se način australijske monetarne vlasti pridružile mnogim drugim centralnim bankama koje ublažavaju monetarnu politiku kako bi podstakle rast ekonomije i suzbile opasnost od deflacije zbog pada cijena nafte.
No, ublažavanje monetarne politike istovremeno slabi nacionalne valute, što pridonosi konkurentnosti proizvoda iz tih zemalja na svjetskom tržištu, ali i povećava pritisak na druge države da krenu istim putem.
Tako se očekuje da će nakon australijske i južnokorejska centralna banka uskoro smanjiti kamatne stope.
A na valutnim je tržištima nakon smanjenja kamata RBA kurs australijskog dolara prema američkom imenjaku pao na najniži nivo od 2009. godine, a kao kolateralna žrtva oslabio je i novozelandski dolar.
Evro se, pak, posljednjih dana dobro drži, jer se ulagači nadaju da će se ipak postići dogovor između Grčke i međunarodnih kreditora, nakon što je Atina predložila da se njene postojeće obveznice zamjene onima vezanima uz rast.
“Tržišta su ponešto odahnula zahvaljujući činjenici da se između Grčke i kreditora razvija dijalog koji bi mogao voditi nečem drugom, a ne samo izlasku Grčke iz evrozone”, kaže Peter Kenny, strateg u kompaniji Clearpool Group.
Zahvaljujući tome, jutros se kurs evra kreće oko 1,1330 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,1305 dolara.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je cijena dolara skliznula s jučerašnjih 117,65 na 116,95 jena.
A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su od petka, kada je objavljeno da je u SAD-u zatvoren rekordni broj naftnih bušotina, porasle gotovo 11 odsto.
To budi nadu u stabilizaciju tržišta nakon što su cijene nafte u posljednjih sedam mjeseci pale više od 50 odsto. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 30-ak centi, na 55,10 dolara, a za toliko je porasla i na američkom tržištu, dostigavši 49,85 dolara. Hina