TOKIO, Na azijskim berzama u četvrtak se trguje mirno, kao i na Wall Streetu dan prije, jer nema vijesti koje bi mogle značajnije pokrenuti tržišta, dok je dolar pod pritiskom zbog spekulacija da će američki Fed usporiti tempo zaoštravanja monetarne politike.
Berzanski indeksi u Hong Kongu i Južnoj Koreji bili su oko 7,00 sati u plusu 0,1 odsto, dok su cene akcija u Singapuru, Australiji i Šangaju pale između 0,1 i 0,9 odsto.
Na Tokijskoj se berzi danas zbog praznika ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,00 sati bio u blagom plusu.
Na većini azijskih berzi pomaci su jutros maleni jer je obim trgovanja mršav, s obzirom da se zbog praznika ne radi u Japanu i SAD-u.
Najviše su, gotovo 1 odsto, pale cijene akcija u Šangaju, što je posledica zabrinutosti ulagača zbog manje likvidnosti.
A stabilne cijene nafte, podržane očekivanjima da će OPEC produžiti dogovor o smanjenju proizvodnje i na celu iduću godinu, pozitivno utiču na tržišta.
Nakon što je juče skočila 2 odsto, jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula 10-ak centi, na 57,90 dolara. Na londonskom je tržištu cena barela oslabila 15-ak centi, na 63,15 dolara.
Iako su jutros ponešto popustile, cijene se nafte kreću oko najviših nivoa u dvije godine.
A na valutnim je tržištima dolar oslabio. Njegov kurs prema japanskoj valuti skliznuo je na 111,30 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 112,15 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cena evra dostigla 1,1825 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1740 dolara.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, jutros skliznuo na 93,26 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 93,94 boda.
Pritisak na dolar posljedica je spekulacija, nakon juče objavljenog zapisnika s nedavne sednice čelnika američke centralne banke, da će Fed iduće godine usporiti tempo povećanja kamata.
Zapisnik je, doduše, pokazao da većina čelnika Feda uskoro očekuje povećanje ključnih kamata, no i to da ih zabrinjava niska inflacija, koja bi se još duže vreme mogla kretati ispod ciljanog nivoa Feda od 2 odsto.
Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da će na kraju ove godine kamate na Fedove fondove biti povećane u raspon od 1,25 do 1,50 odsto, dok će na kraju iduće godine iznositi 1,75 odsto. Hina
