TOKIO, Na azijskim berzama u utorak su cijene akcija pale, drugi dan zaredom, a pod najvećim pritiskom je tehnološki sektor jer se ulagači plaše strože regulacije nakon vijesti da je Facebook dozvolio nepropisni pristup podacima korisnika te društvene mreže.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,4 %, skliznuvši drugi dan zaredom.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je skliznuo oko 0,5 %, dok su cene akcija u Singapuru, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 0,3 %.
Indeksi berza u Južnoj Koreji i Šangaju porasli su do 0,2 %.
Loše raspoloženje na azijskim berzama posljedica je jučerašnjeg pada svih najvažnijih indeksa na Wall Streetu za više od 1 odsto, što je najviše posledica pritiska na akcije u tehnološkom sektoru, posebno Facebooka.
Dionica Facebooka pojeftinila je juče gotovo 7 odsto, nakon što su zakonodavci iz SAD-a i Evrope pozvali izvršnog direktora te društvene mreže Marka Zuckerberga da objasni kako je konsultantska kopmpanija koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.
Pad Facebooka pritisnuo je i ostale akcije u tehnološkom sektoru, pa su cijene Applea, Microsofta i Alphabeta skliznule između 1,5 i 3 %. Zbog toga je juče tehnološki sektor bio najveći gubitnik, s prosečnim padom cena od 2,1 %.
“Američki tehnološki indeksi, uključujući Nasdaq i indeks sektora proizvođača čipova, dostigli su prošle nedelje rekordne nivoe. Stoga su sada podložni dobitnosnoj prodaji”, kaže Mutsumi Kagawa, strateg u kompaniji Rakuten Securities.
Ulagači su oprezni i zbog toga što u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika Feda, prva koju vodi novi predsednik američke centralne banke Jerome Powell.
Očekuje se povećanje ključne kamatne stope Feda za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,5 do 1,75 %, što bi bilo prvo povećanje cene novca u SAD-u u ovoj godini.
Lani je Fed ključne kamate povećao u tri navrata, a ove bi godine to mogao učiniti u tri ili četiri navrata, u zavisnosti od kretanja inflacije u SAD-u. A to će zavisiti od jačanja potrošnje nakon porezne reforme, uvedene početkom ove godine, i rastu ekonomije.
“Ulagači su oprezni uoči sednice Feda. Tržište je potpuno podeljeno po pitanju hoće li Fed u ovoj godini kamate povećati u tri ili četiri navrata”, kaže Hiroaki Mino, strateg u kompaniji Mizuho Securities.
Ulagači su suzdržani i zbog rizika od trgovinskog rata nakon što je Trump prošle nedelje najavio nove carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD.
Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i mašina za veš, a nedavno i na čelik te aluminijum, zbog čega jačaju rizici od protivmera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine.
Cijene su nafte stabilne, pa se jutros kreću na jučerašnjim nivoima. Tako se cijena barela na londonskom tržištu kreće oko 66,20 dolara, a na američkom oko 62,15 dolara.
A na valutnim tržištima dolar je jutros oslabio, najviše u odnosu na evropsku valutu.
Kurs evra kreće se oko 1,2345 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,2270 dolara.
U odnosu na japansku valutu, dolar je blago ojačao, pa je njegova cena porasla s jučerašnjih 105,80 na 106,05 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,95 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 90,28 bodova. Hina
