TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija u srijedu porasle, zahvaljujući rastu berzanskih indeksa na Wall Streetu dva dana zaredom i nastavku rasta cijena nafte, dok je kurs evra skočio iznad 1,14 dolara.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu gotovo 2 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 1,2 odsto.
U Šangaju su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,5 odsto, dostigavši najviši nivo od oktobra.
Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu za više od 1 odsto, drugi dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje nastavku rasta cijena nafte.
Zahvaljujući padu kursa dolara, cijena nafte na londonskom tržištu porasla je juče oko 6, a na američkom tržištu gotovo 7 odsto. Jutros je, pak, cijena nafte na londonskom tržištu skliznula 15-ak centi, na 57,75 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu pala više od 60 centi, na 52,40 dolara.
No, i dalje su znatno više nego prošle sedmice jer, otkako je u petak objavljeno da je u SAD-u u prethodnoj sedmici zatvoren rekordni broj naftnih bušotina, cijene ‘crnog zlata’ porasle su gotovo 19 odsto.
To budi nadu u stabilizaciju tržišta nakon što su cijene nafte u posljednjih sedam mjeseci pale više od 50 odsto.
Snažan rast tokijskog Nikkei indeksa zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko banaka, što je podstaklo rast cjelokupnog sektora.
U Australiji su, pak, cijene akcija snažno porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući jučerašnjoj neočekivanoj odluci tamošnje centralne banke o smanjenju ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 2,25 odsto.
Ulagači se nadaju da će monetarnu politiku uskoro olabaviti i kineska centralna banka, s obzirom da niz posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Jutros je tako objavljeno da je tamošnji uslužni sektor u januaru porastao po najsporijoj stopi u posljednjih šest mjeseci.
Pozitivno na tržišta utiče i rast cijena akcija na evropskim berzama, nakon što je nedavno Evropska centralna banka najavila agresivno labavljenje monetarne politike.
Uz to, ulagači se nadaju dogovoru između Grčke i međunarodnih kreditora, nakon što je nova grčka vlada pod vodstvom Syrize odbacila ideju o otpisu dugova i predložila zamjenu postojećih obveznica novima vezanima uz rast. No, pitanje je što će biti od toga jer je grčki prijedlog naišao na hladan prijem kod zvaničnika evrozone.
A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom, jer je juče nastavljen niz slabijih nego što se očekivalo podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najveće svjetske ekonomije, nakon što je u trećem lanjskom tromjesečju skočilo impresivnih 5 odsto.
Zbog toga su splasnula očekivanja da će američka centralna banka Fed već u junu povećati ključne kamatne stope.
“Kako većina drugih centralnih banaka u razvijenim i zemljama u razvoju popušta monetarnu politiku, pretpostavka da će Fed povećati kamate postaje upitna”, kaže David Absolon, direktor u kompaniji Heartwood Investment Management.
Zbog toga je juče naveče kurs evra skočio s 1,1320 na 1,1534 dolara. Jutros se dolar ponešto oporavio, pa je kurs evra skliznuo na 1,1470 dolara, no to je i dalje znatno više od 1,1098 dolara, najniži nivo u 11 godina na koji je skliznuo prošle sedmice.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,13 odsto, nakon što je juče potonuo 0,9 odsto, što je bio njegov najveći dnevni pad u više od godinu dana.
Pritom je cijena američke u odnosu na japansku valutu porasla s jučerašnjih 116,95 na 117,70 jena. Hina