TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija u petak porasle, pa su na putu velikog sedmičnog dobitka, dok je američka valuta ponovo u zamahu, pa se kurs evra kreće ispod 1,07 dolara.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 odsto, a u jednom se trenutku, po prvi puta nakon 15 godina, probio iznad psihološki važnog nivoa od 20.000 bodova.
Cijene akcija u Hong Kongu, Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju porasle su, pak, između 0,4 i 1,4 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 odsto, dostigavši novi najviši nivo od septembra prošle godine. Ostane li tako do kraja trgovanja, taj bi indeks na sedmičnom nivou zabilježio rast od 3 odsto.
Dobro raspoloženje azijskih ulagača zahvaljuje se jučerašnjem rastu cijena akcija na Wall Streetu drugi dan zaredom, kao i optimizmu na evropskim berzama, zbog čega je FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih akcija juče dostigao najviši nivo u gotovo osam godina.
Najviše su jutros, 1,4 odsto, skočile cijene akcija u Šangaju, nakon vijesti da je inflacija u martu u Kini ostala nepromijenjena na niskih 1,4 odsto, što kineskoj centralnoj banci otvara prostor za dodatno labavljenje monetarne politike.
A ulagači očekuju da će to uskoro i učiniti jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije. Iduće sedmice biće objavljena prva procjena kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a analitičari u anketi Reutersa očekuju rast od 7 odsto na godišnjem nivou, najmanje u šest godina.
“Kineska ekonomija suočena je ozbiljnim pritiscima, bez ikakvih naznaka poboljšanja, a tu su i deflacijski pritisci. Centralna banka trebala bi dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi smanjila realne finansijske troškove i podstakla rast BDP-a”, kaže Yu Pingkang, ekonomista u kompaniji Hutai Securities.
A na valutnim je tržištima dolar nastavio jačati, nakon što je juče objavljen izvještaj pokazao da je prosječan broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u u posljednje četiri sedmice pao na najniži nivo od 2000. godine.
To je ublažilo bojazni od slabljenja američkog tržišta rada, na što su upućivali nedavni podaci o usporenom tempu zapošljavanja u martu, koji su podstakli špekulacije da bi Fed mogao odložiti povećanje ključnih kamata barem do jeseni.
No, ako i dalji podaci pokažu da je usporavanje rasta američke ekonomije u prvom tromjesečju bilo samo privremeno, Fed bi, spekuliše se, ipak mogao podići cijenu novca prije nego što se na tržištima očekuje.
Zbog toga je sinoć kurs dolara dostigao 120,74 jena, najviši nivo u tri sedmice. Jutros je, doduše, skliznuo na 120,50 jena, no to je i dalje više u odnosu na 120,20 jena, koliko je vrijedio juče u ovo doba.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula s jučerašnjih 1,0770 na 1,0680 dolara, nedaleko najnižih nivoa u tri sedmice.
Evru nije lično pomogla ni vijest da je Grčka juče otplatila MMF-u dospjeli kredit od 450 miliona evra i osigurala dodatno hitno finansiranje njenih banaka.
To je doduše, ponešto umirilo ulagače, no i dalje je neizvjesno hoće li Atina postići dogovor s partnerima u evrozoni o daljoj finansijskoj pomoći, s obzirom da dosadašnji grčki prijedlozi reformi nisu impresionirali zvaničnike tog bloka.
A cijena je nafte porasla drugi dan zaredom. Nakon jučerašnjeg rasta za 1,8 odsto, jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala daljih 0,4 odsto, na 56,80 dolara. Time je nadoknadila dio gubitaka od srijede, kada je potonula više od 6 odsto. Hina
