TOKIO, Na azijskim berzama u utorak su cijene akcije snažno porasle jer su izvještaji o razgovorima iza scene između SAD-a i Kine podstaknula nadu da bi razorni trgovinski rat između dve najveće svjetske ekonomije mogao biti izbjegnut.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu gotovo 1 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skočio više od 2 %, dok su cijene akcija u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1 %.
Oporavak tih indeksa, nakon prošlonedjeljnih velikih gubitaka, zahvaljuje se jučerašnjem skoku cijena akcija na Wall Streetu za više od 2,5 %, što je njihov najveći dnevni skok u dve i po godine.
A tomu je razlog splašnjavanje strahova od trgovinskog rata, podstaknutih prošle nedjelje najavom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će uvesti carine do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.
I SAD i Kina poručuju da su spremni pregovarati o carinama i trgovinskim neravnotežama. Iz Bele kuće je objavljeno da SAD, među ostalim, traži od Kine da smanji carine na uvoz automobila, dozvoli većinsko strano vlasništvo u finansijskim kompanijama i kupuje više američkih poluprovodnika.
“Tokom vikenda pojavile su se naznake da možda dogovor o carinama s Kinom nije tako udaljen kao što se mislilo. Verovatno neće biti trgovinskog rata jer su obe strane spremne da pregovaraju kako bi se problemi rešili”, kaže Bucky Hellwig, potpredsednik u kompaniji BB&T Wealth management.
Iako je spremna pregovarati, Kina je ipak u ponedjeljak pozvala članice Međunarodne trgovinske organizacije (WTO) da ujedinjenim naporima zaustave SAD kako ne bi upropastio tu organizaciju, pozivajući ih da se suprotstave američkim carinama koje bi trebale kazniti navodnu kinesku krađu intelektualnog vlasništva.
“Tržište se oporavilo, nakon oštrog pada prošle nedelje, zbog mogućih razgovora između Kine i SAD-a. No, mislim da još nismo izašli iz šume, i dalje postoji politička nesigurnost”, kaže Dennis Dick, direktor u kompaniji Bright Trading.
Zahvaljujući oporavku tržišta akcija, na valutnim tržištima oslabile su valute koje privlače ulagače u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak.
Tako je jutros kurs dolara dostigao105,70 jena, dok se juče u ovo doba kretao oko 104,90 jena, blizu najnižeg nivoa od novembra 2016. godine.
No, američka valuta oslabila je u odnosu na evropsku, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,2370 na 1,2450 dolara.
Zbog toga je, među ostalim, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 89,12 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 89,42 boda.
A cijene nafte su stabilne, nakon što su prošle nedjelje skočile više od 5,5 odsto zahvaljujući najavama da bi OPEC i partneri mogli produžiti dogovor o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.
Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 14 centi, na 70,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 19 centi, na 65,75 dolara. Hina