TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija u srijedu pale treći dan zaredom, no blaže nego prethodnih dana jer su kineski berzanski indeksi smanjili gubitke nakon pritiska tamošnjih vlasti na najveće brokerske kuće.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,6 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,4 odsto.
Berzanski indeksi u Šangaju, Hong Kongu i Australiji skliznuli su, pak, između 0,1 i 0,4 odsto, pa je i MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio blagom minusu.
Taj je indeks jutros u jednom trenutku potonuo 1,2 odsto, ponajviše zbog daljeg oštrog pada, većeg od 4 odsto, cijena kineskih akcija.
Međutim, kasnije su gubici u Šangaju gotovo sasvim anulirani, što se, kažu analitičari, zahvaljuje pritisku kineskih vlasti na najveće brokerske kuće.
Devet brokerskih kuća obećalo je u kupovinu akcija uložiti dodatnih 30 milijardi juana ili oko 4,7 milijardi dolara kako bi se stabilizovalo tržište, pišu tamošnji mediji.
No, analitičari ne vjeruju da to može promijeniti dugoročne trendove na kineskim berzama.
“Svaka spoljna intervencija može samo spriječiti sistemske finansijske rizike, no malo može učiniti po pitanju promjene smjera tržišta. “Tržište medvjeda” uvijek traje duže od devet mjeseci”, kaže Sun Jinabo, strateg u kompaniji Galaxy Securities.
Od polovine juna kineski berzanski indeksi potonuli su oko 40 odsto, dok se ulazak u ‘tržište medvjeda’ definiše kao pad indeksa za više od 20 odsto u odnosu na njihov prethodni najviši nivo.
Azijske ulagače zabrinjavaju i naznake slabosti drugih najvećih svjetskih ekonomija, a ne samo Kine.
Jučerašnji izvještaji kompanije Markita pokazuju da proizvodna aktivnost u evrozoni stagnira, dok je u SAD-u ISM indeks te aktivnosti u avgustu skliznuo s 52,7 na 51,1 bod, najniži nivo od sredine 2013. godine.
Na slabosti svjetske ekonomije juče je upozorila i Christine Lagarde, čelnica MMF-a, kazavši kako se čini da će ove godine rast u svijetu biti slabiji nego što se mislilo prije samo dva mjeseca.
Zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, posebno kineske, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, za očekivati je slabljenje potražnje za njima, pa su cijene sirovina pod pritiskom.
Juče je cijena nafte potonula više od 8 odsto, a i jutros je u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 2,2 odsto, na 44,40 dolara, a na londonskom tržištu 1,7 odsto, na 48,75 dolara.
A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer su, nakon naznaka usporavanja rasta američke ekonomije, oživjele špekulacije da Fed neće već u septembru povećati kamatne stope.
U odnosu na japansku valutu, kurs dolara skliznuo je jutros na 120,15 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 120,75 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,1270 na 1,1290 dolara, a u jednom se trenutku probila i iznad 1,1300 dolara. Hina
